‘Foreign Affairs’: Izrael i Iran uvlače Ameriku u sukob

Američki časopis Foreign Affairs piše da se administracija predsjednika SAD-a Joea Bidena, koja je ranije izrazila namjeru da se vrati nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, lako može naći upletena u sukob koji ne želi i ne treba, a koji podriva njene stvarne prioritete kod kuće.

Do toga bi moglo doći ako ne usvoji odlučnu i intenzivnu diplomatiju kako bi obuzdala Izrael i Iran, koji vode “rat u sjeni” i koji bi se svakog trenutka mogao razviti u otvoreni sukob.

Časopis navodi, u zajedničkom izvještaju Daniela Kurtzera, bivšeg američkog ambasadora u Egiptu i Izraelu, i profesora Aarona Millera i Stevena Simona da se, uprkos tome što je izrazila namjeru da se vrati nuklearnom sporazumu, Bidenova administracija, koja je zaokupljena politikama domaćeg oporavka od pandemije korona virusa, izgleda ne žuri to učiniti.

Napad na nuklearno postrojenje Natanz

Foreign Affairs naglašava da ovo pitanje povećava rizik od toga da regija sklizne u totalni rat, u svjetlu pojačane eskalacije i zastrašujućeg slijeda događaja na ovoj ili onoj strani, što može dovesti do toga da situacija eksplodira, čak i nenamjerno.

Paralelno s kontinuiranim napretkom u bečkim pregovorima između Teherana i zapadnih sila, napad na nuklearno postrojenje Natanz 11. aprila, za koje se pretpostavlja da je djelo Izraela, predstavlja dramatičan udarac u ratu u sjeni između Tel Aviva i Teherana.

Kao odgovor na napad, Iran je povećao stopu obogaćivanja uranija na 60 posto.

Potom je projektil ispaljen sa sirijskog teritorija pao u blizini izraelskog reaktora Dimona, na što je Izrael uzvratio napadima na mjesto lansiranja u Siriji.

U brifingu s članovima Kongresa 14. aprila, direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines identificirala je Iran kao jednu od četiri glavne prijetnje s kojima se trenutno suočavaju Sjedinjene Američke Države.

Atentat na naučnika Mohsena Fakhrizadeha

“Očekujemo da će Iran u narednoj godini biti spreman poduzeti veće rizike, što bi moglo dovesti do povećanja intenziteta napetosti i ugroziti interese Amerike i njenih saveznika”, kazala je ona.

Sankcije su već uništile iransku ekonomiju, dok su slučajevi zaraze korona virusom u Iranu u porastu.

Maksimalistički stavovi Teherana, poput zahtjeva za ukidanjem svih američkih sankcija, uključujući one koje su u skladu sa zahtjevima nuklearnog sporazuma, dok odbijaju direktne pregovore s Washingtonom, trenutno su donošenje odluke o ukidanju sankcija učinili teško ostvarivim.

Foreign Affairs dodaje da je Iran do sada izbjegavao rizike odgovora na američke i izraelske napade, uključujući atentat na iranskog naučnika Mohsena Fakhrizadeha u novembru prošle godine i sabotiranje iranskih nuklearnih postrojenja, s tim da bi se ova situacija mogla promijeniti.

Iran će možda postati spremniji na rizik, kao što je to bilo 1996. godine, kada je napao američki vojni objekat u Saudijskoj Arabiji, te u jesen 2019. godine, kada je ciljao saudijska naftna postrojenja.

Odluka Irana da počne obogaćivanje uranija na 60 posto, kao odgovor na napad na Natanz, jasan je pokazatelj da je ta zemlja u stanju relativno brzo doći do 90 posto, što je dovoljno za proizvodnju nuklearnog oružja.

Izrael izdao nedvosmislena upozorenja

Međutim, to ne sugerira da Teheran može odmah napraviti nuklearnu bombu ili da je već donio odluku da to uradi.

Ali, ako trenutni pregovori u Beču ne uspiju, dodaje časopis, Iran će nastaviti s proizvodnjom naprednijih centrifuga, kako bi proizveo dovoljno cijepljivog materijala za nuklearnu bombu.

Što se tiče Izraela, izdao je nedvosmislena upozorenja da bi povratak Washingtona nuklearnom sporazumu bez usvajanja potrebnih izmjena i dopuna bio neprihvatljiv.

To znači da će američki povratak u trenutnim okolnostima povećati šanse za eskalaciju, a Tel Aviv bi mogao, prije ili kasnije, pribjeći upotrebi vojne sile kako bi spriječio Teheran u razvoju nuklearnog oružja, uvlačeći Ameriku u sukob.