Černobil 35 godina poslije: Posljedice i brendiranje katastrofe

Vlasti Ukrajine namjeravaju brendirati katastrofu u u nuklearnoj elektrani ‘Vladimir Iljič LenjinČernobilu’, u bjeloruskom dijelu kontaminirane zone razmatra se mogućnost organiziranja lova.

U većem dijelu kontaminirane teritorije ekonomske aktivnosti mogu se obavljati bez ograničenja kada je riječ o zračenju (EPA)
U većem dijelu kontaminirane teritorije ekonomske aktivnosti mogu se obavljati bez ograničenja kada je riječ o zračenju (EPA)

Prije 35 godina, 26. aprila 1986. godine, u nuklearnoj elektrani “Vladimir Iljič Lenjin”, u blizini grada Pripjat u današnjoj Ukrajini, tada SSSR-u, došlo je do havarije na jednom od reaktora, a posljedice te, kako se smatra, najveće ekološke katastrofe u historiji nuklearne energije naučnici još sagledavaju.

Zanimanje za Černobil i posljedice te nesreće ne prestaje, pa tako vlasti Ukrajine namjeravaju brendirati tu katastrofu i na području oko Černobila aktivno razvijaju turizam, a u bjeloruskom dijelu kontaminirane zone razmatra se mogućnost organiziranja lova na losove i jelene.

Analiza podataka prikupljenih tokom 35 godina, koju su proveli stručnjaci iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajine i baltičkih zemalja, a koja se odnosi na posljedice havarije na životnu sredinu, pokazuje da se u većem dijelu kontaminirane teritorije ekonomske aktivnosti mogu obavljati bez ikakvih ograničenja kada je riječ o zračenju, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.

Jedinstveni rezervat flore i faune

U izvještaju se navodi da posebne mjere trebaju ostati na pojedinim dijelovima kontaminirane zone, gdje se registriraju povećani nivoi zračenja.

Zaključak je da se tokom posljednjih 35 godina situacija sa zračenjem znatno poboljšala u poređenju sa 1987. godinom, a površina zagađenog poljoprivrednog zemljišta smanjena je dva ili više puta.

Otprilike isto poboljšanje situacije zabilježeno je u kontaminiranim oblastima koje pripadaju Bjelorusiji i Ukrajini.

Prostor oko Černobila, odakle su ljudi otišli, danas je jedinstveni rezervat flore i faune.

U februaru ove godine je prvi zamjenik ministra zaštite životne sredine i prirodnih resursa Ukrajine Bogdan Boruhovski predstavio u Kijevu kao brend zonu oko Černobila, a cilj je privlačenje turista.

Logotip zone je šestougao u obliku poklopca reaktora u Černobilu, formiran crnim zracima koji se odvajaju od centra.

Prema ideji autora, logotip će se mijenjati svake godine i zraci će biti sve tanji, a do 2064. godine, kada se očekuje da posljedice nesreće u Černobil budu potpuno prevaziđene, potpuno će nestati.

Organizirvani turizam u rezervatu

Također, u bjeloruskom dijelu kontaminirane zone razmatra se mogućnost organiziranja lova na losove i jelene.

Površina rezervata je 216.000 hektara, a obuhvata područje oko 100 evakuiranih sela, u kojima je prije nesreće živjelo više od 20.000 ljudi.

U rezervatu je već dozvoljen organizirani turizam i gosti mogu posmatrati divlje životinje.

U analizi se navode i posljedice koje je po zdravlje ljudi u proteklih 35 godina imala ta katastrofa i ističe da u sistemu Nacionalnog radijaciono-epidemiološkog registra za 2020. godinu među djecom rođenom posle 2000. godine nema statistički značajne povezanosti između učestalosti urođenih oboljenja i doze zračenja kojoj su bili izloženi njihovi roditelji u periodu između 1986. i 2000. godine.

Zabilježena je, navodi se, veća učestalost kancerogenih oboljenja i smrtnosti od bolesti sistema cirkulacije kod onih koji su ulazili u zonu nesreće u periodu 1986-87. godine.

Navedeno je da je 60 posto osoblja Černobila i vatrogasaca koji su prvog dana primili doze zračenja opasne po život nakon tri desetljeća nije bilo živo.

Učestalost karcinoma štitne žlijezde

U Rusiji su od osoba koje su bile pod nadzorom njih 54 umrle, a od njih je 28 umrlo za prvih 100 dana poslije zračenja.

Također, stručnjaci ne sumnjaju da posljedice nesreće uključuju 134 slučaja akutne radijacione bolesti među zaposlenima u nuklearki i spasiocima koji su bili najviše ozračeni.

U izvještaju se, međutim, ukazuje da, zahvaljujući provođenju zaštitnih mjera, nije bilo nijednog slučaja akutne radijacione bolesti među stanovništvom.

Navedeno je i da je povećan broj slučajeva obolijevanja i smrti od leukemije među ruskim spasiocima u prvom desetljeću nakon nesreće, kao i učestalost karcinoma štitne žlijezde među onima koji su u vrijeme nesreće bili djeca ili adolescenti, što je posljedica odsustva zabrane konzumacije mlijeka od životinja sa kontaminirane teritorije.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO