Švedski akademik: Ukrajina se u suprotstavljanju Putinu može osloniti samo na Ameriku i Britaniju

Trenutne napetosti između Rusije, Zapada i Ukrajine vjerojatno će potrajati ili eskalirati, barem do ruskih parlamentarnih izbora, smatra akademik Andreas Umland.

Umland je istaknuo da ukrajinska vojska više nije ista kao u vrijeme rata 2014 -2015. (Reuters)

Članak objavljen na američkoj web stranici The National Interest piše kako je eskalacija napetosti u odnosima između Putinove Rusije i Ukrajine uslijedila kao rezultat približavanja ruskih parlamentarnih izbora i neuspjeha Evropske unije da kazni Kremlj za vojne pustolovine u Evropi.

Čak i ako Kremlj u konačnici odluči da neće pokrenuti veliki rat u Ukrajini, sljedećih nekoliko mjeseci vjerojatno će ostati napeti, pojašnjava se u članku dr. Andreasa Umlanda, istraživača sa švedskog Instituta za međunarodne poslove u Stockholmu.

Umland kaže da su Putinove odluke u korist ruske vojne teritorijalne ekspanzije u Gruziji 2008. i u Ukrajini 2014. bile logične, u smislu ostvarivanja političkih koristi koje se ogledaju u jačanju njegove popularnosti, privremenoj stabilizaciji njegovog režima i smanjenju ekonomskih troškova dviju operacija koje nisu navele strane države, posebno Evropsku uniju, da uvedu sankcije Rusiji.

Evropska unija nikad nije sankcionirala Rusiju

Umland skreće pažnju na to da je jedini paket sankcija protiv Moskve koje je uvela Evropska unija, a nisu direktno povezane s ukrajinskim sukobom, onaj koji je usvojen manje od dvije sedmice nakon što je Rusija oborila malezijski putnički avion iznad istočne Ukrajine 17. jula 2014. godine. Dodaje da su te sankcije i dalje na snazi, a da su do sada imale umjeren utjecaj na rusku ekonomiju.

Smatra da bolne sankcije koje je Evropska unija odlučila uvesti Moskvi u proteklih trideset godina, u periodu ruskih ratova nakon raspada Sovjetskog Saveza, nikada nisu usvojene, a vjerovatno nikada neće ni biti.

Umland kaže da popularnost ruske vladajuće elite već nekoliko mjeseci opada. To je, prije svega, zbog dalekosežnih humanitarnih, socijalnih i ekonomskih posljedica krize s korona virusom, koje su zataškane u ruskim službenim statistikama, kao i političkih problema, od kojih je najpoznatija postepena transformacija Alekseja Navaljnog u heroja, što povećava rizike s kojima se suočavaju Putin i njegove pristalice još od prošle godine.

Otvoreni i sveopći rat

U tom kontekstu, i u uoči predstojećih izbora za ruski parlament u septembru 2021, također se povećavaju relativne domaće političke koristi još jedne vanjskopolitičke avanture. Trenutne napetosti između Rusije, Zapada i Ukrajine vjerojatno će zbog toga potrajati ili eskalirati, barem do ruskih parlamentarnih izbora. U najgorem scenariju, kako predviđa autor, trenutno tinjajući sukob između Rusije i Ukrajine mogao bi se pretvoriti u otvoreni i sveopći rat među državama.

Umland je istaknuo da ukrajinska vojska više nije ista kao u vrijeme rata 2014 -2015. Postala je brojnija i iskusnija u usporedbi s drugim vojskama u Evropi.

Međutim, ako Rusija povede klasični rat protiv Ukrajine, umjesto rata preko posrednika, kao do sada, to bi Kremlju dalo slobodnije ruke da upotrijebi rusku ratnu avijaciju, a možda čak i raketne sisteme zemlja-zemlja protiv Ukrajine.

Svakako, Moskva vjerojatno neće koristiti oružje za masovno uništenje u Ukrajini. Međutim, čak i rusko raspoređivanje bombardera, teškog topništva i projektila kratkog dometa s konvencionalnim bojevim glavama u Ukrajini moglo bi imati ogromne, pa čak i katastrofalne posljedice.

Amerika i Britanija

Umland predviđa da će Evropska unija nastaviti sa svojom miroljubivom retorikom i ostati pasivna u svojoj praksi vanjske ekonomske politike sve dok ne bude dodatnog ruskog masovnog ubijanja građana EU-a.

Autor u članku zaključuje da će Putinovo ponašanje u sljedećih nekoliko mjeseci i dokle će ići njegova eskalacija prema Ukrajini uveliko ovisiti o politici Amerike i Britanije prema Rusiji.

Izvor: Agencije