Kreće li se Rusija ka ratu sa Ukrajinom?

Rusija razmješta veliki broj vojnika i naoružanja kod ukrajinske istočne granice, a neki smatraju kako je to strateški potez.

Rezervista 130. bataljona ukrajinske Teritorijalne odbrane na vojnim vježbama u okolini Kijeva (Reuters)
Rezervista 130. bataljona ukrajinske Teritorijalne odbrane na vojnim vježbama u okolini Kijeva (Reuters)

Rusija negira da želi rat. Na pitanje zašto je razmješteno 40.000 vojnika, oklopljenih transportera, tenkova i komada artiljerije kod ukrajinske istočne granice i još 40.000 pripadnika armije na anektiranom Krimu, Moskva je „odbila dati značajnu informaciju“, naveli su iz ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova u ponedjeljak.

Dan ranije, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao: „Niko ne planira ići ka ratu“. No, dodao je prikrivenu prijetnju:

„No, Rusija je uvijek isticala kako neće ostati indiferentna na sudbinu ljudi koji govore ruski na jugoistoku Ukrajine“, rekao je govoreći o stanovnicima Donjecka i Luganjska gdje su proruski separatisti 2014. oružjem krenuli na državnu vlast i izdvojili dvije „Narodne republike“.

Snimci i svjedočenja

Iako drugi ruski zvaničnici navode kako je riječ o pripremama za uobičajene vježbe, sve više je dokaza da je riječ o pripremama Moskve za rat. Objavljeni su amaterski videosnimci koji pokazuju kretanje oklopnih transportera kod ruskog zapadnog grada Voronež koji je 250 km udaljen od granice od Ukrajine, kao i snimci tenkova na transportnim vozovima u jugozapadnoj regiji Krasnodar odakle je nedavno napravljen i most ka Krimu.

Dalje, postoje satelitski snimci vojnog okupljanja Rusije u istim područjima, uključujući i razmještaj 76. Gardijske divizije za zračne napade, ruske divizije padobranaca koji su pretrpjeli velike gubitke 2014. dok su pomagali separatistima, sudeći po ukrajinskim zvaničnicima, svjedocima i medijima.

Rusija negira da je ikada slala vojnike u Ukrajinu i sukob naziva „građanskim ratom“.

Također, bilježi se sve više pogibila ukrajinskih vojnika u rovovima na prvoj liniji uprkos prekidu vatre dogovorenom prošlog jula. Posljednja žrtva pala je u nedjelju, to je 27. ubijeni Ukrajinac ove godine, a lani ih je ubijeno 50.

Vojni stručnjaci i analitičari vjeruju kako su pripreme Kremlja za rat u punom zamahu.

„[Ruski predsjednik Vladimir] Putin je napravio preliminarnu odluku da započne lokalni rat niskog intenziteta u separatističkim regijama. To ne znači da rat počinje sutra, ali znači da on pravi uvjete za donošenje konačne odluke“, kazao je za Al Jazeeru Ihor Romanenko, penzionisani general-pukovnik i nekadašnji zamjenik šefa osoblja Ukrajine.

Neizbježna akcija

Koncentracija trupa i artiljerije sliči na ona okupljanja sa kraja 2013. i početka 2014. koja su prethodila aneksiji Krima i separatističkom ratu u kojem je poginulo 13.000 osoba, raseljeno na stotine hiljada i kojim je žestoko poljuljana ukrajinska ekonomija.

„Svi znakovi pokazuju kako je vojna akcija neizbježna“, navodi za Al Jazeeru Nikolaj Mitrokin, istraživač univerziteta u njemačkom Bremenu i dodaje kako Rusija za to ima mnogo razloga.

Putinova popularnost žestoko pada zbog ekonomske recesije i pandemije koja je navodno odnijela više života nego što to Kremlj priznaje. Istovremeno, na Moskvu jača pritisak Zapada zbog zatvaranja lidera opozicije Alekseja Navaljnog koji štrajkuje glađu u zatvoru jer mu navodno nije pružena medicinska njega.

Ukrajina je 2017. stavila branu na kanal koji anektiranom Krimu donosi 85 posto vode, čime je uništena poljoprivreda, a proruske vlasti nagnane na kontrolira raspodjelu vode.

Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je ove godine počeo „iskorjenjivati“ proruske političare, smanjivati njihov utjecaj – tri TV mreže su zatvorene, a bile su pod kontrolom Viktora Medvedčuka koji je pod sankcijama Kijeva. Putin je kum Medvedčukovoj kćerci.

„Putin je majstor pretvaranja i pranzne priče i sada je pravo vrijeme za svjetske lidere da pokažu solidarnost sa Ukrajinom i važnošću njenog proeuropskog izbora“, govori Mitrokin.

Ti lideri su već počeli upozoravati Putina.

„Ukoliko Rusija bude djelovala nesmotreno ili agresivno, snosit će cijenu toga i bit će posljedica“, kazao je u nedjelju američki državni sekretar Anthony Blinken.

Dan ranije, britanski ministar odbrane Dominic Raab je pozvao Moskvu na „hitnu deeskalaciju situacije“.

Pogibije od mina

No, neki analitičari vjeruju kako je okupljanje samo demonstracija sile kako bi se Ukrajina i Zapad natjerali da se drže Sporazuma iz Minska od 2015. gdje se predviđa mirna reintegracija separatističkih regija i amnestija za separatističke vojnike kada se raspuste.

Moskva tvrdi kako, prema dogovoru, Ukrajina mora biti „federalizirana“ čime bi više autonomije dobile separatističke regije kolektivno poznate kao Donbas, a koje bi mogle koristiti ruski kao svoj drugi zvanični jezik i mogle više poslovati sa Rusijom.

Pa, da li je onda okupljanje vojske blef?

„Rusija to radi namjerno zbog čega se može pretpostaviti kako ne želi rat već želi natjerati Ukrajinu da provede Sporazume iz Minska po njenim vlastitim uvjetima, kao i natjerati Njemačku i Francusku da izvrše pritisak na Ukrajinu“, rekao je za Al Jazeeru Pavel Luzin, odbrambeni analitičar iz vašingtonske Fondacije Jamestown.

No, on dodaje kako bi „Rusija mogla iskoristiti trenutnu eskalaciju da pojača svoje vojno prisustvo u Donbasu, koje ranije negira, i pretvori ga u otvoreno prisustvo pod maskom ‘humanitarne operacije’“.

Glavnokomandujući ukrajinskih snaga Ruslan Komčak navodi kako je 28 ruskih bataljona razmješteno duž ukrajinske granice i kako Rusija planira dodati do 25 bataljona. Drugi zvaničnici navode kako se bilježi pojačano prisustvo ruskih snajperista i izviđača u separatističkim regijama gdje ruski instruktori obučavaju lokalne borce.

Međutim, vojni oficir koji je stacioniran blizu linije fronta u regiji Donjec navodi kako „nema panike“ i kako posljednji porast broja žrtava dijelom ima veze sa minama koje su bile duboko zakopane 2014. i sada su sve bliže površini zbog slijeganja tla.

„Mladići ginu od mina jer ih zemlja izbacuje“, kazao je ovaj vojnik za Al Jazeeru, zatraživši da ostane anoniman jer nema odobrenje da komunicira sa medijima.

Tokom ofanzive 2014. godine, slabo naoružana i neorganizirana ukrajinska vojska je pretrpjela teške gubitke. No, od tada je Ukrajina obučila više vojnika, značajno modernizirala naoružanje i dobila značajnu vojnu pomoć sa zapada.

„Značajno smo se pojačali“, kaže Oleh Korosteljov, šef biroa Luch Design iz Kijeva gdje se razvija napredno naoružanje.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO