U Kataru najbolji uslovi za migrantske radnike na Bliskom istoku
Država Katar postigla je reforme zakona o radu i unapređenju prava radnika migranata, rekao je Thamer bin Hamad Al Thani.
U intervjuu za francuski list Le Figaro, šeik Thamer bin Hamad Al Thani, zamjenik direktora za medijske poslove Vladinog ureda za komunikacije, potvrdio je da su se pozivi na bojkot Svjetskog prvenstva 2022. u Kataru zasnivali na obmanjujućim medijskim izvještajima, dodajući da su oni koji su pozivali na bojkot, ignorisali napredak koji je država Katar postigla u reformi zakona o radu i unapređenju prava radnika migranata.
Rekao je da je bilo dobro vidjeti kako su posljednjih sedmica mnoge fudbalske asocijacije, nevladine organizacije i navijačke grupe shvatile da bojkot nije konstruktivan ishod, objasnivši da Katar u potpunosti podržava fudbalere i fudbalske asocijacije koji koriste svoju platformu za unapređenje ljudskih prava.
Njihove kritike na račun Svjetskog prvenstva 2022. godine, međutim, nisu na mjestu, a Katar je ostvario opipljiv napredak u reformama rada i pokazao svoju predanost nastavku procesa u saradnji sa svojim međunarodnim partnerima, dodao je.
‘Obmanjujući izvještaji medija’
Zatim je izložio kako izvještaji medija koji tvrde da je 6.500 radnika umrlo dok su radili na infrastrukturi Svjetskog kupa istovremeno obmanjuju javnost i “daleko su od stvarnosti”.
Ova brojka, o kojoj je prvi pisao Guardian, uključuje sve smrtne slučajeve stanovnika Katara iz Indije, Šri Lanke, Pakistana i Nepala u posljednjih deset godina. Međutim, suprotno onome što izvještaji tvrde, nisu svi radili na gradilištima.
„Iseljenici iz ovih zemalja uključuju i studente, starije osobe i radnike zaposlene u kancelarijama, maloprodajnim radnjama, školama i bolnicama. Katar ima preko 1,4 miliona iseljenika iz ovih zemalja. Samo 20 posto njih zaposleni su kao radnici u građevinskom sektoru, što čini manje od 10 posto svih smrtnih slučajeva između 2014. i 2019“, rekao je.
Tokom intervjua, šeik Thamer bin Hamad Al Thani rekao je da je najznačajniji razvoj razgradnja sistema Kafala, s radnicima koji više nisu morali dobiti izlaznu dozvolu za napuštanje zemlje i mogli su mijenjati posao po svojoj želji.
Napomenuo je da je u martu 2021. Katar uveo obaveznu minimalnu platu, prvu takvu na Bliskom istoku, pružajući dodatnu finansijsku sigurnost za svakog radnika u Kataru i njihove porodice u inostranstvu.
Što se tiče zdravlja i sigurnosti, zamjenik direktora za medijske poslove Vladinog ureda za komunikacije rekao je da je „Država Katar povisila standarde“.
„Ljeti je zabranjen rad na otvorenom, a uvedena je nova tehnologija koja hladi radnike kad su na lokaciji. U cijeloj zemlji izgrađen je moderan smještaj za radnike, a opseg nadležnosti inspektora rada proširen je na praćenje radnih uslova i uslova smještaja“, naveo je.
Zaštita radnika od eksploatacije
Primijetio je da je u posljednjem tromjesečju 2020. izrečeno više od 7.000 kazni, od lakših prekršaja do ozbiljnijih djela što je dovelo do visokih novčanih i zatvorskih kazni.
Govoreći o eksploataciji radnika migranata od strane agencija za zapošljavanje, naglasio je zaštitu radnika migranata od eksploatacije i prije njihovog dolaska u Katar. Napomenuo je da je Katar otvorio vizne centre u zemljama porijekla mnogih radnika, gdje radnici mogu potpisati svoje ugovore i podvrgnuti se liječničkom pregledu prije odlaska, bez ponovnog postupka po dolasku u Katar. Sve troškove zapošljavanja i povezane troškove snosi poslodavac.
„Tokom pandemije COVID-19, naša vlada stavila je na raspolaganje kompanijama da nastave isplaćivati plaće i kirije svih radnika. Država Katar također ima sistem koji osigurava da se plate isplaćuju u potpunosti i na vrijeme. Ovaj sistem zahtijeva od kompanija u Kataru da otvaraju bankovne račune za svoje zaposlenike i elektronički prenose plaće. Kompanije koje krše ovaj sistem kaznit će se zatvorom od godinu dana i novčanom kaznom od 10.000 rijala, koja se množi za svako kršenje. Ako im ne plate, radnici mogu podnijeti žalbu protiv svog poslodavca. Ove žalbe istražuje Ministarstvo upravnog razvoja, rada i socijalnih pitanja i, ako se ne može naći sporazumno rješenje, radnik može predmet odnijeti posebnom sudu za sporove koji će pokušati riješiti problem u roku od tri sedmice ”, rekao je.