Vijeće Evrope poziva na hitnu promjenu migrantskih politika na Mediteranu
Brodolomi su česti, u njima je za kratko vrijeme poginulo više od 2.400 ljudi, a stvarna brojka mogla bi biti i puno veća.
Evropske zemlje moraju hitno promijeniti svoje migrantske politike koje ugrožavaju izbjeglice i migrante koji prelaze preko Mediterana, poručilo je u utorak Vijeće Evrope, prenijela je Hina.
“Evropske zemlje ne uspijevaju zaštititi izbjeglice i migrante koji pokušavaju stići do Evrope preko Mediterana. Nazadovanje u zaštiti života i prava izbjeglica i migranata pogoršava se i prouzrokuje hiljade smrti svake godine koje su se mogle izbjeći”, upozorila je povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope, Dunja Mijatović, u povodu objave izvještaja pod nazivom “Poziv u pomoć za ljudska prava. Sve veći jaz u zaštiti migranata na Mediteranu”.
Izvještaj donosi pregled provedbe preporuke povjerenice iz 2019. o spašavanju migranata na moru i predlaže skup mjera koje evropske zemlje trebaju hitno poduzeti kako bi osigurale pristup koji poštuje ljudska prava u takvim situacijama.
Izvještaj se odnosi na razdoblje od maja 2019. do decembra 2020, usredotočeno je na centralnu mediteransku rutu i pokriva pet ključnih područja: potraga i spašavanje; pravodobno i sigurno iskrcavanje spašenih osoba; saradnja s nevladinim organizacijama; saradnja s trećim zemljama; sigurne i zakonite rute.
Mnoge mjere mogu se primijeniti i na sve druge glavne migrantske rute na Mediteranu i Atlantiku od zapadne Afrike do Španije.
Više od 2.400 smrtnih oshoda
Izvještaj naglašava da je, unatoč određenom ograničenom napretku, poštivanje ljudskih prava na Mediteranu loše.
Brodolomi su i dalje česti. U promatranom razdoblju u njima je poginulo više od 2.400 ljudi, a stvarna brojka mogla bi biti i puno veća.
Integritet sistema potrage i spašavanja doveden je u pitanje jer brodovi nacionalnih mornarica sve manje u tom sudjeluju, nevladine organizacije sprječava se da provode akcije spašavanja i odgađa se i odbija iskrcavanje spašenih.
Saradnja s trećim zemljama povećana je unatoč neospornim dokazima teških kršenja ljudskih prava i bez provedbe zaštitnih mjera uključujući transparentnost i odgovornost.
“Na centralnoj mediteranskoj ruti posebno čini se da su mnoge situacije koje imaju za cilj ‘raščišćavanje prostora’ za presretanje libijske obalne straže postale institucionalizirane, što je dovelo do gotovo 20.000 zabilježenih teških kršenja ljudskih prava u Libiji”, upozorila je povjerenica.
Pandemija COVID-a 19 također je dovela do usvajanja restriktivnijih mjera, koje imaju izravan negativni utjecaj na ljudska prava migranata.
Kako bi se zaustavilo širenje jaza u zaštiti izbjeglica i migranata koji prelaze preko Mediterana i preokrenulo situaciju, povjerenica je ponovno pozvala zemlje članice Vijeća Evrope da brzo provedu njene preporuke kako bi se osiguralo očuvanje ljudskih života i zaštita ljudskih prava ljudi u nevolji na moru.
Prekinuti tragediju
U prvom redu predlaže da se garantuju odgovarajući i dostatni državni kapacitet za potragu i spašavanje na moru; da se osigura sigurno i brzo iskrcavanje spašenih; da se nevladinim organizacijama koje sudjeluju u potrazi i spašavanju ili monitoringu ljudskih prava omogući da rade svoj posao; da se prekine ilegalno protjerivanje (eng. pushback) i druge akcije koje izlažu izbjeglice i migrante povratku teškim kršenjima ljudskih prava; te da se proširi sigurne i legalne rute.
“Krajnje je vrijeme da evropske zemlje prekinu ovu sramotnu tragediju i usvoje migracijske politike koje poštuju ljudska prava. Zemlje članice ne smiju više odgađati djelovanje kako bi se spasilo živote. Radi se o životu ili smrti – i vjerodostojnosti predanosti evropskih zemalja ljudskim pravima”, zaključila je povjerenica.