Dokumenti: Bangladeš od Izraela kupio opremu za hakiranje telefona
UFED može pristupiti velikom broju mobilnih telelona i iz njih izvući podatke.
Dokumenti do kojih su došli istraživački tim Al Jazeere i izraelske novine Haaretz otkrivaju da je Vlada Bangladeša potrošila najmanje 330.000 dolara na opremu za hakiranje telefona koju je proizvela izraelska kompanija, iako dvije zemlje nemaju diplomatske odnose.
Razvijen od strane kompanije Cellebrite, UFED je proizvod koji može pristupiti velikom broju mobilnih telefona i izvući podatke iz njih. Njegova mogućnost hakiranja šifriranih podataka u telefonu zabrinula je organizacije za zaštitu ljudskih prava, koji dugo pozivaju da korištenje tehnologije bude strožije regulisano.
Bangladeš ne priznaje izraelsku državu, zabranjuje trgovinu s njom i ne dozvoljava svojim državljanima da putuju tamo. Ova većinski muslimanska država zvanično stoji uz Palestince jer nemaju građanska prava i žive pod izraelskom vojnom okupacijom.
UN porekao navode iz Bangladeša
Nejasno je da li je Bangladeš dobio UFED direktno od izraelske kompanije ili preko neke od podružnica Cellebritea širom svijeta, s namjerom da se prikrije njegovo porijeklo.
U februaru, Al Jazeera je otkrila kako je bangladeška vojska 2018. potpisala ugovor o nabavci opreme za presretanje mobilnih telefona od izraelske kompanije Picsix Ltd. U februaru 2019. bangladeški zvaničnici u mađarskom glavnom gradu Budimpešti imali su trening koji su im pružili izraelski obavještajni eksperti.
Ministarstvo odbrane Bangladeša tvrdilo je da je oprema, pasivni sistem za monitoring mobilnih telefona R6 Intercept, proizvedena u Mađarskoj i da je kupljenja za potrebe misija Ujedinjenih nacija, što je UN porekao.
Na ugovoru stoji da je proizvođač Picsix Ltd. Hungary, ali u javnim podacima ta kompanija ne postoji, dok se sva oprema Picsixa proizvodi u Izraelu.
Posljednji dokumenti koje prikupio istraživački tim Al Jazeere odnose se na ugovore potpisane 2018. i 2019. godine, a potiču od Odjela za javnu sigurnost Ministarstva unutrašnjih poslova, koji obuhvata i policiju i graničnu službu Bangladeša.
U dokumentima su detalji o tome kako je devet osoba iz Odjela za kriminalističke istrage dobilo odobrenje za putovanje u Singapur u februaru 2019, gdje su obučeni za korištenje UFED-a, kako bi mogli otključati i izvući podatke iz mobilnih telefona.
Smrt pisca Mushtaqa Ahmeda
Čini se da Vlada Bangladeša mnogo ulaže u elektronske sisteme nadzora, od prestetača WiFi signala i nadzornih dronova, do „hvatača“ IMSI-ja, alata koji otkriva lokaciju i podatke s telefona.
Posljednje informacije otkrivaju da su bangladeške sigurnosne snage opremljene veoma „nametljivim“ uređajima koji mogu pristupiti šifriranim telefonima koji sadrže privatne poruke, što izaziva sve veću zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u zemlji.
Azijska zemlja je na meti međunarodnih kritika zbog Zakona o digitalnoj sigurnosti (DSA) koji sigurnosnim snagama omogućuje da hapsi i pritvara novinare i političke akvitiste koji na internetu kritikuju vlast.
Prošle sedmice, ambasadori 13 zemalja pozvali su na hitnu istragu o smrti Mushtaqa Ahmeda, pisca koji je preminuo 25. februara nakon što je prema odredbama DSA-a zadržan devet mjeseci bez optužnice zbog kritkovanja odgovora vlade na pandemiju korona virusa na Facebooku.
Eitay Mack, izraelski advokat za ljudska prava koji se bori protiv izvoza izraelske tehnologije kojom se krše ljudska prava, objasnio je kako je tehnologija poput ove koju je kupio Bangladeš nametljiva za telefone.
„Možete preuzeti sve informacije o životu neke osobe i o njegovim odnosima, zdravstvene podatke, imena prijatelja, a u slučaju novinara, imena njihovih izvora“, rekao je Mack Al Jazeeri.
Izraelska pomoć lokalnoj represiji
U Hong Kongu, policija je koristila sisteme Cellebritea da pristupi telefonima 4.000 demonstranata.
Izraelska kompanija je obustavila prodaju opreme Hong Kongu zahvaljujući sudskom postupku koji je vodio Mack, a on to isto namjerava učiniti i sa Bangladešom.
On kaže da Izrael koristi svoju opremu da bi izgradio odnose sa zemljama koje su na lošem glasu po stanju ljudskih prava, poput Bangladeša, Južnog Sudana ili Ujedinjenih Arapskih Emirata.
„Izvoz ovih alata je jednostavniji od, recimo, prodaje izraelskih automatskih puški Bangladešu. Tako Izrael gradi tajne odnose sa nekim državama“, tvrdi Mack.
„No, važno je znati da to nisu odnosi izraelskog i bangladeškog ili emiratskog naroda, već izraelske vlade i lokalnih režima. To znači da Izrael pomaže lokalnu represiju na mnogim mjestima širom svijeta“, dodao je.
Bangladeško ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na upit Al Jazeere, kao niti Cellebrite.