Rusija je uspjela da stekne određene poene u svijetu i da popravi svoj imidž proizvodnjom vakcine protiv korona virusa Sputnik V, ali se ipak suočava s rizikom da neće uspjeti da isporuči drugim zemljama tražene količine.
Objava Rusije u augustu da je prva država koja je odobrila za upotrebu vakcinu protiv korona virusa primljena je tada sa skepsom jer nije bila testirana u dovoljnoj mjeri, prenosi Beta agenciju AP.
Šest mjeseci kasnije, kada je tražnja za vakcinom Sputnik V sve veća, stručnjaci ponovo postavljaju pitanja, ali ovaj put o tome da li Moskva može da isprati sve narudžbine iz drugih zemalja.
Prvobitno kritiziranje ruske vakcine Sputnik V otišlo je u drugi plan kada je prestižni britanski medicinski časopis Lancet objavio da je obimno testiranje pokazalo da je ona sigurna i da je efikasna 91 efikasna.
To bi moglo da pomogne Rusiji da stekne imidž naučne, tehnološke i dobronamjerne sile, naročito u vrijeme kada se brojne zemlje suočavaju s manjkom vakcina jer zapadni proizvođači imaju ograničen kapacitet proizvodnje.
Visokotehnološka sila
Pojedini analitičari navode da činjenica da je Rusija među pet zemalja koje su uspjele brzo da razviju vakcinu omogućava Moskvi da se predstavi kao visokotehnološka sila, dok drugi ocjenjuju da Moskva time želi da stekne geopolitičke poene.
Profesor Univerziteta Georgetown i zvaničnik Svjetske zdravstvene organizacije Lawrence Gostin rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin koristi vakcinu da popravi “veoma ukaljanu sliku naučne i tehnološke snage Rusije”.
“Putin je koristi za geostrateške ciljeve u oblastima gdje bi Rusija željela da ima utjecaja”, naveo je Gostin.
Slovačka je 1. marta dobila 200.000 doza ruske vakcine, iako je Evropska agencija za lijekove, regulatorno tijelo Evropske unije, tek u četvrtak počela da razmatra odobrenje njene upotrebe.
Predsjednik Češke Miloš Zeman rekao je da je pisao Putinu, tražeći isporuku vakcina.
Zemlje Latinske Amerike, Afrike, Bliskog istoka i bivšeg Sovjetskog Saveza očekuju milione doza ruske vakcine.
Ispunjavanje potražnje
Ruske državne televizije intenzivno pokrivaju pitanje izvoza vakcine, navodeći pohvale Rusiji iz inostranstva, ali i teškoće s kojima se zemlje suočavaju pri nabavci vakcina zapadnih proizvođača.
Odvojeno je pitanje da li Rusija može da ispuni zahtjeve tražnje za njenom vakcinom.
Kina je dostavila milione doza drugim zemljama, ali je proizvodnja vakcine Sputnik V za sada daleko niža od tražnje.
Rusija mora da vodi računa i o vlastitim potrebama, a vlasti su objavile da planiraju da vakcinišu 60 posto odraslih, gotovo 68 miliona ljudi, do kraja juna.
Vakcinacija u Rusiji se odvija sporo, u poređenju s drugim državama, pošto je do kraja februara vakcinu primilo gotovo četiri miliona ljudi, odnosno manje od tri posto stanovništva.
Razlog za spor proces vakcinacije može da bude i rašireno nepovjerenje Rusa u vakcine.
Ruski fond za direktne investicije nije odgovorio na pitanje koliko doza je namijenjeno drugim državama, dok je ranije naveo da je dobio zahtjeve iz 50 država, za 2,4 milijarde doza.
Premijer Rusije Mihail Mišustin rekao je 20. februara da je do tada proizvedeno više od deset miliona doza vakcine Sputnik V.
Analitičari navode da obećanja o isporuci veće količine vakcina od moguće predstavljaju univerzalan problem s vakcinama protiv korona virusa, i da je to rizik i za Rusiju.
