Priča o armenskoj krizi: Ruske rakete digle opoziciju protiv Pashinyana

Vijeće za nacionalnu sigurnost pozvalo je predsjednika Armenije da odobri premijerovu odluku o smjeni načelnika Generalštaba oružanih snaga.

Rakete Iskander su izazvale krizu iako nisu korištene u posljednjem ratu (Anadolija)
Rakete Iskander su izazvale krizu iako nisu korištene u posljednjem ratu (Anadolija)

Piše: Mahmoud al-Adem

Čini se da odluka armenskog premijera Nikole Pashinyana o potpisivanju sporazuma o zaustavljanju rata u regiji Nagorno-Karabah ne samo da je bila “bolna”, kako je to rekao, nego je bila i iskra nemira koji ne jenjavaju, a mogla bi označiti i kraj njegove vlade.

Prema dogovoru postignutom 9. novembra prošle godine, velike oblasti regije Nagorno-Karabah trebale su biti vraćene susjednoj državi Azerbejdžanu. Tada se junak pretvorio u “izdajnika” i glavnog i direktnog krivca za poraz, iako je ovakvu odluku podržala vojska.

Nakon sporazuma o “porazu”, vojskovođe su zaćutale i podržale premijera, kao da dosipaju so na ranu nakon ponižavajućeg vojnog poraza pred historijskim neprijateljem zemlje – Azerbejdžanom.

S druge strane, opozicija je organizirala proteste i demonstracije tražeći ostavku premijera, zbog, kako su to opisali, ”katastrofalnog upravljanja” krvavim sukobom u regiji Nagorno-Karabah. Sukob s Azerbejdžanom je trajao šest sedmica, a rezultirao je stradanjem oko šest hiljada civila i vojnika s obje strane.

Rakete Iskander izazvale krizu

Dogodilo se to 24. februara, kada je Pashinyan objavio da su ruske rakete Iskander razlog poraza protiv Azerbajdžana, jer je samo deset posto tih raketa eksplodiralo tokom rata. Premijer se zbog ovakvih izjava našao na meti kritika vojnog vodstva i opozicije u svojoj zemlji, pa čak i saveznika Rusije.

Ovakve izjave premijera izazvale su javno ismijavanje i izrugivanje Tigrana Khachatryana, zamjenika načelnika Generalštaba oružanih snaga Armenije, koji je saopćio da te rakete uopće nisu korištene u posljednjem ratu.

Nakon toga, Pashinyan je zatražio od predsjednika Armenije Armena Sargsyana da smijeni Khachatryana, kao odgovor na takvo izrugivanje. Ovi pozivi su razljutili komandu Generalštaba, koja je odmah zatražila od premijera da podnese ostavku, smatrajući da on “više nije u stanju donositi neophodne odluke”. Također su istakli da premijer snosi odgovornost za poraz u ratu protiv Azerbejdžana.

“Neučinkovit način upravljanja trenutne vlade i vrlo ozbiljne pogreške u vanjskoj politici doveli su zemlju na rub kolapsa”, navodi se u saopćenju Generalštaba.

Pokušaj puča

Pashinyan je odgovorio vojsci odlukom da smijeni načelnika Generalštaba oružanih snaga Onika Gaspariana zbog, kako je to opisao, pokušaja vojnog puča koji se dešava u zemlji, pozivajući svoje pristalice da izađu na demonstracije kao odgovor na ovakve pokušaje.

U svom obraćanju pred velikim brojem svojih pristalica, premijer, koji se pojavio u pratnji supruge, sina i kćerke ispred glavne zgrade Vlade, naglasio je kako je “najvažniji problem sada zadržati vlast u rukama naroda, jer ono što se događa smatram pokušajem vojnog puča.”

Međutim, istakao je da je “važno izbjegavati sukobe uprkos rastućoj napetosti”. Rekao je da se “prijetnjom puča može upravljati. Unutar Armenije nemamo neprijatelja, imamo samo braću i sestre”.

Dalji razvoj događaja

Opozicija je ponovo mobilizirala svoje pristalice, a hiljade demonstranata su proteklih dana izašle na ulice glavnog grada Jerevana tražeći ostavku premijera. Naglasili su da se protive njegovom načinu vođenja rata protiv Azerbejdžana, što za mnoge od njih predstavlja “nacionalnu uvredu”.

Pashinyan je pozvao opoziciju da zaustavi proteste i započne razgovore kako bi se pronašlo rješenje za političku krizu, rekavši da će zemlja prevladati krizu u skladu s ustavom.

Također, predsjednik Armen Sargsyan, čija je pozicija u velikoj mjeri simbolična, također je imao ulogu u pružanju podrške opoziciji i vojsci, jer do sada nije pristao potpisati premijerovu naredbu da se smjeni načelnik Generalštaba vojske. U saopćenju predsjedništva se navodi da se kriza “ne može riješiti stalnim smjenama dužnosnika”.

Ubrzo nakon predsjedničkog saopćenja, Pashinyan je na Facebooku napisao da će to pitanje ponovno poslati predsjedništvu, rekavši da ovakva odluka uopće nije “ublažila” krizu.

Jučer je Vijeće za nacionalnu sigurnost pozvalo predsjednika Armenije da odobri premijerovu odluku o smjeni načelnika Generalštaba, dok se nastavlja uzavrela situacija na ulicama gdje se okupljaju vladine pristalice i protivnici.

Sa svoje strane, Arayik Harutyunyan, čelnik regije Nagorno-Karabah, ponudio je posredovanje između Pashinyana i Generalštaba oružanih snaga, rekavši: “Već smo prolili dovoljno krvi i vrijeme je da prebrodimo krize i krenemo naprijed”, pozivajući sve strane da se suzdrže od eskalacije.

Putin (desno) nadzirao je potpisivanje sporazuma u novembru 2020. kojim je okončan nedavni rat između Armenije i Azerbejdžana (Reuters)

Ruski i međunarodni stav

Moskva nije poduzimala nikakve korake koji bi mogli dovesti do eskalacije na terenu, smatrajući da su se Pashinyanove izjave o ruskom raketnom sistemu temeljile na obmanjujućim informacijama koje su mu prenesene. Rusko Ministarstvo odbrane je podsjetilo da su se rakete Iskander uspješno koristile u Siriji i da su dokazale svoju učinkovitost.

Rusko vodstvo je samo izrazilo zabrinutost zbog onoga što se događa u bivšoj sovjetskoj republici, u kojoj se nalazi ruska vojna baza, pozivajući obje strane da riješe krizu mirnim putem i u okviru ustava.

Sa svoje strane, Sjedinjene Američke Države (SAD) pozvale su u četvrtak sve strane na “suzdržanost”, apelirajući na armenske oružane snage “da se ne miješaju” u politička pitanja zemlje. Evropska unija je također pozvala armensku vojsku da ostane neutralna u političkim pitanjima.

Budućnost krize

Posmatrači vjeruju da će se politička kriza u Armeniji nastaviti, a da će scena postajati sve složenija.

Armenski narod shvata da će se, ako Pashinyan podnese ostavku, vlast vratiti u ruke onih protiv kojih je izbila Obojena revolucija i koji dvije decenije nisu uspjeli riješiti krizu u regiji Nagorno-Karabakh.

Iskra koja bi zapalila novi rat sa susjednim Azerbejdžanom, koji je ovog puta izašao kao pobjednik, možda je izlaz za ovakvu situaciju, jer će tada zvuk metaka nadglasati sve ostale glasove.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO