Atina se nada da će pronaći dogovor s Ankarom o Mediteranu

Grčka i Turska održale su nove razgovore u Atini i dogovorile nastavak nakon više od 60 krugova kojima još nisu postigle temelj za rješenje graničnog spora.

Sastanak je održan u sklopu druge faze pripremnih pregovora, mehanizma reaktiviranog potkraj januara, nakon petogodišnje pauze (EPA)

Grčka i Turska održale su u utorak nove razgovore u Atini i dogovorile nastavak nakon više od 60 krugova kojima još nisu postigle temelj za rješenje graničnog spora u vodama istočnog Mediterana.

Sastanak je održan u sklopu druge faze pripremnih pregovora, mehanizma reaktiviranog krajem januara, nakon petogodišnje pauze, prenosi Hina, pozivajući se na Reuers i AFP.

“Grčka sudjeluje u ovim pregovorima u dobroj vjeri” i još se nada pronaći “zajednički jezik” s Turskom u vezi spornih pitanja, rekao je grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias novinarima po završetku sastanka, koji je trajao četiri sata.

Pojedinosti o sastanku nisu poznate.

Idući krug pregovora bit će održan vjerovatno u Istanbulu, po grčkoj javnoj televiziji ERT.

‘Ne pristanejo na ustupke’

“Nadamo se da će [ti kontakti] omogućiti da se pronađe zajednički jezik kako bi se riješio naš jedini spor s Turskom: onaj o razgraničenju isključivog ekonomskog pojasa i epikontinentalnog pojasa u Egejskom moru i u istočnom Mediteranu, na osnovu međunarodnog prava i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora”, kazao je Dendias.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio je u Ankari da Turska “odlučno” stoji pri svojim zahtjevima u istočnom Mediteranu.

“Ne dolazi u obzir da pristanemo na ustupke”, rekao je on na konferenciji za novinare.

Turska je u ponedjeljak u diplomatskoj noti upozorila da je potrebno njeno odobrenje za bilo kakve radove na epikontinentalnom pojasu u istočnom Mediteranu na koji polaže pravo.

Po turskim medijima, Ankara je reagirala na sporazum koji su 8. marta potpisali Kipar, Grčka i Izrael o postavljanju najdužeg podmorskog električnog kabla na svijetu, dugog više od 1.000 kilometara, koji će prolaziti ispod područja na koje Turska polaže pravo.

Ministar: To ne prihvatamo

Turski ministar odbrane Hulusi Akar pozvao je u ponedjeljak Atinu da prestane provocirati.

“Grčka želi pretvoriti grčko-turska pitanja u problem između Turske i Evropske unije i Turske i SAD-a”, rekao je on.

“To ne prihvatamo” i “to ne vodi nikamo”, upozorio je.

Naglasio je da je Ankara spremna “razgovarati o svim pitanjima”.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je u ponedjeljak zabrinutost zbog razlika u stavovima Grčke i Turske u pogledu istočnog Mediterana, odluke Turske da kupi ruski proturaketni sistem S-400 i kršenja demokratskih prava u Turskoj.

Tenzije između dviju zemalja eskalirale su ljetos zbog prava na iskorištavanje rezervi prirodnog plina u vodama istočnog Mediterana.

Pitanja nacionalnog suvereniteta

Pripremni pregovori trebali bi udariti temelje za formalne pregovore, ali do sada je postignut jako mali napredak.

Od 2002. godine održano je više od 60 krugova pregovora, a još nije postignut dogovor o pitanjima o kojima bi se trebalo pregovarati.

Atina želi pregovarati samo o razgraničenju isključivog ekonomskog pojasa i epikontinentalnog pojasa u Egejskom moru i u istočnom Mediteranu, a ne o pitanjima koja se tiču “nacionalnog suvereniteta”.

Turska želi pregovarati o svim pitanjima, što uključuje definiciju zračnog prostora i egejske otoke.

Evropski čelnici razgovarat će o sporu između Grčke i Turske na samitu 25. i 26. marta.

Grčka smatra da bi se, u slučaju da se ne dogovore, dvije strane trebale obratiti Međunarodnom sudu pravde (ICJ).

Sastavljen spisak za sankcije

Evropski čelnici dogovorili su na samitu u decembru prošle godine proširenje popisa fizičkih osoba i poduzeća u Turskoj koji će biti sankcionirani zbog istraživanja plina u istočnom Mediteranu, u vodama na koje pravo polažu Grčka i Kipar.

Imena osoba koje će biti sankcionirane bit će dodane na popis koji je uspostavljen u novembru 2019. godine, na kojem se sada nalaze dvojica dužnosnika jedne turske naftne kompanije kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina.

Čelnici EU-a zadužili su visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella da najkasnije do marta 2021. godine pripremi izvještaj o razvoju situacije i da predloži imena novih pojedinaca i preduzeća koji bi se uvrstili na popis sankcioniranih.

Izvor: Agencije

Reklama