Novi kineski nosač aviona će ‘vjerovatno biti nuklearno naoružan’

Gradnja četvrtog kineskog nosača aviona ponovo je počela ove godine dok Peking nastavlja sa unaprijeđenjem svoje pomorske moći.

Drugi nosač Liaoning od 60.000 tona je kupljen od Ukrajine (EPA)

Kina pravi svoj četvrti nosač aviona dok pukušava povećati pomorsku moć u azijsko-pacifičkoj regiji, a plovilo će “vjerovatno biti nuklearno naoružano”, otkriva se u novom izvještaju.

The South China Morning Post citirao je osobu blisku kineskoj mornarici koja je navela da brodograditelji ulažu napore u “dodavanje značajnih poboljšanja” u gradnji četvrtog nosača.

“To će biti tehnološki skok za brodogradnju”, rekao je izvor Postu.

Drugi neimenovani izvor je rekao da kineski zvaničnici razmatraju prijedlog o korištenju “nuklearnog oružja na četvrtom nosaču”.

Izvor nije rekao da li je donesena finalna odluka, ali je rekao Postu da bi to bila “veoma odvažna odluka, puna izazova”.

Gradnja četvrtog broda, čiji je rok za završetak već produžen za dvije godine, ponovo je počela ove godine.

Trenutno su dva kineska nosača aktivna a očekuje se da će treći biti krajem godine. Nijedan od njih nema nuklearne kapacitete.

Rastući pomorski arsenal

Kina je svoj prvi nosač aviona domaće proizvodnje lansirala 2017. godine, kako bi demonstrirala rastuću tehnološku sofisticiranost svoje vojne industrije.

Nosač od 50.000 tona, poznat kao Shandong, baziran je na dizajnu ruskih nosača klase Kuznjecov.

Drugi nosač Liaoning od 60.000 tona je kupljen od Ukrajine. Očekuje se da će treći biti operativan ove godine te da će imati 85.000 tona, piše Post.

Pored dva nosača aviona koji su operativni, Kina već ima više od deset nuklearnih podmornica.

Međutim, Kina ima malo iskustva u poređenju sa SAD-om koji već decenijama razvija svoje nosače aviona.

Tenzije u Južnom kineskom moru

Peking tvrdi da polaže pravo na gotovo sve vode Južnog kineskog mora bogate energetskim resursima, gdje je napravila vojne ispostave na umjetnim otocima.

Međutim, ovo nema lagalno uporište. Kina je odbila da učestvuje u slučaju pokrenutom na Međunarodnom sudu za arbitražu u Hagu i odbija njegove odluke.

Tenzije u ovoj regiji se povećavaju, a SAD i njegovi saveznici povećavaju broj pomorskih vježbi i patrola.

Washington redovno optužuje Kinu da militarizira Južno kinesko more i pokušava da zastraši azijske susjede. Kao odgovor, Kina je također počela da provodi vojne vježbe i patrole.

U decembru je nosač aviona Shandong prošao kroz Tajvanski moreuz na putu ka rutinskim vježbama u Južnom kineskom moru, samo dan nakon što je američki ratni broj prošao kroz isti morski prolaz.

U januaru je Peking također usvojio zakon kojim se prvi put eksplicitno dozvoljava obalnoj straži da puca na strana plovila, navodeći da je ovaj zakon uobičajen u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.

Izvor: Al Jazeera i agencije