Kuba u privatnoj inicijativi traži rješenje za duboku ekonomsku krizu

Kubanske vlasti u borbi s najvećom ekonomskom krizom u posljednjih 30 godina praćenom nestašicama i dugim redovima za hranu i gorivo, najavile su veliku privrednu reformu za otvaranje većine sektora za privatnu inicijativu, odustajući time od dirigirane privrede u sovjetskom stilu, prenosi agencija Beta Radio Slobodnu Evropu (RSE).

Otvaranje većine sektora za privatne aktivnosti velika je reforma u komunističkoj zemlji u kojoj državne kompanije dominiraju ekonomskom aktivnošću.

Umjesto dosadašnje liste od 127 djelatnosti, sada će privatni biznis biti dozvoljen u više od 2.000 djelatnosti, dok će aktivnost privatnika biti djelomično ili potpuno ograničena u samo 124 djelatnosti, rekla je ministrica rada Marta Elena Feito.

Dalji detalji nisu iznijeti, ali se, kako ukazuje AFP, očekuje da će ta ograničenja važiti za sektore za koje se smatra da su od strateškog značaja za državu, poput medija, zdravstva i odbrane.

Trenutno u privatnom sektoru radi više od 600.000 Kubanaca ili 13 posto radne snage u zemlji sa 11,2 miliona stanovnika.

Pogođeni sektori

Riječ je uglavnom o zaposlenima u gastronomiji, prevozu i iznajmljivanju soba za turiste. Ti sektori su teško pogođeni pooštravanjem sankcija SAD-a pod administracijom Donalda Trumpa, ali i uslijed pandemija COVID-a 19.

Kubanska privreda je poslije višegodišnje stagnacija prošle godine imala pad od 11 posto zbog kombinacije pandemije koja je opustošila turizam i oštrih američkih sankcija, dok se Kubanci suočavaju s nestašicama osnovne robe i beskrajnim redovima da bi došli do nje, ukazuje Reuters.

Kriza je, ističe Reuters, iznudila niz davno obećanih, ali zaustavljenih reformi – od devalvacije pezosa i reorganizacije monetarnog sistema do određene deregulacije državnih preduzeća i stranih investicija.

Predsjednik Migel Dias-Kanel rekao je prošle godine da se zemlja suočava s međunarodnom i lokalnom krizom i da će provesti niz reformi kako bi povećala izvoz, smanjila uvoz i stimulirala domaću potražnju.

U rješavanju najgore ekonomske krize od propasti starog saveznika Sovjetskog Saveza, Kuba je spremna da postane nacija trgovca i malih preduzetnika s uvođenjem mjera koje će zemlju odmaći od dirigirane privrede u sovjetskom stilu, premda će velike industrije ostati pod centralnom kontrolom, piše Times.

Zabrane na Kubi

Iako je vlada periodično popuštala i pooštravala kontrolu nad privatnim sektorom od njegove pojave poslije ekonomskih reformi 1993. godine, većini Kubanca je, prema pisanju britanskog lista, bilo zabranjeno da prave mala preduzeća i privlače investicije jer nisu bili dio nekog od odobrenih sektora.

Nove mjere se uvode dok se Havana bori da podstakne bolesnu privredu, ističe britanski list. Nestašica osnovnih potrepština i dugi redovi za gorivo i hranu slika su svakodnevnog života otkako je Trumpova administracija pooštrila sankcije 2019, a pomoć iz Venecuele, ljevičarskog saveznika Kube, presušila.

Nestašice su pogoršane razornim posljedicama pandemije na turizam. Sva putovanja na otok zabranjena su u martu u pokušaju da se zaustavi širenje virusa, čime je otišao značajan izvor stranog prihoda. U Havani je skraćeno radno vreme jer po mraku nema električnog svjetla, dok su u nekim ruralnim oblastima volovi zamijenili traktore.

Prošlog mjeseca predsjednik Dias-Kanel pokrenuo je najveći paket finansijskih reformi od revolucije 1959. godine. Reforme su smanjile subvencije, eliminirale dvostruku valutu koja je bila ključna u starom sistemu i povećale zarade u pokušaju da ublaže teškoće Kubanaca.

Devalvacija pezosa

Najava širenja privatnog sektora uslijedila je samo sedmicu dana poslije devalvacije pezosa i ukidanja sistema s dvostrukom valutom, piše Financial Times, ukazujući da je odluka donijeta dok se karipska zemlja suočava s rastom inflacijom poslije devalvacije valute, prve od revolucije 1959. godine.

Mada zagovornici reformi među kubanskim ekonomistima kažu da će otvaranja ekonomije pomoći u stvaranju radnih mjesta i kontroli inflacije, analitičari smatraju da su i monetarnu reforma i oslobađanje privatnog sektora politički rizični potezi, navodi britanski list, dodajući da je devalvacija dovela do povećanja cijena većine roba, usluga i komunalija, što je izazvalo negodovanje stanovništva uprkos velikom porastu državnih plata i penzija.

Od raspada Sovjetskog Saveza, Kuba je razmatrala koliko prostora da dozvoli za privatnu inicijativu, ukazuje Financial Times i ističe da se čini da je vlasti u Havani imaju problema s izgovaranjem riječi “privatni sektor” koji naziva “nedržavni” sektor, i “privatni biznis” koji naziva “samozaposleni”.

U izvještajima državnih medija sa sastanka ministara najnovija mjera je nazvana “usavršavanje samozapošljavanja”.

Tek u posljednjih nekoliko mjeseci privatnim preduzećima na Kubi je odobren pristup veletržnicama i dozvoljen uvoz i izvoz, mada moraju da za to koriste državne kompanije, a sada mogu da budu partneri sa stranim investitorima.

Ipak, dodaje list, dugo obećani zakon kojim bi im dodijelio status kompanije i izjednačio njihova prava s drugim ekonomskim akterima tek treba da se ostvari.