Ekonomski i socijalni utjecaj pandemije pojačao nejednakost polova

Zemlje se lagano kreću u pravcu veće jednakosti polova, ali su žene širom svijeta i dalje suočene sa zakonima i propisima koji ograničavaju njihove ekonomske prilike, dok pandemija COVID-19 otvara nove izazove kada je u pitanju njihovo zdravlje, sigurnost i ekonomska sigurnost, rezultati su novog izvještaja Svjetske banke.

Reforme za uklanjanje prepreka ka ekonomskoj inkluziji žena bile su spore u brojnim regijama i neujednačane unutar njih, navodi se u izvještaju Žene, biznis i zakon 2021. (Women, Business and the Law 2021), prenosi Anadolija.

U prosjeku, žene imaju samo tri četvrtine zakonskih prava koja su data muškarcima.

‘Zabrinjavajući povratak na staro’

Žene su i prije pandemije bile u nepovoljnijem položaju, a inicijative vlada da ublaže neke od efekata pandemije, iako su bile inovativne, ograničene su u brojnim zemljama, navodi se u izvještaju.

“Žene trebaju biti u potpunosti uključene u ekonomije kako bi se postigli bolji ishodi razvojnih procesa”, smatra David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke.

Dodaje kako je, uprkos napretku u brojnim zemljama, došlo do zabrinjavajućeg povratka na staro u nekim od njih, uključujući ograničavanje putovanja ženama bez dozvole muškog staratelja.

“Ova pandemija je pogoršala postojeće nejednakosti koje stavljaju u nepovoljniji položaj djevojčice i žene, uključujući barijere za pohađanje škole i zadržavanje poslova. Žene su suočene i s porastom nasilja u porodici i izazovima u pogledu zdravlja i sigurnosti. Žene bi trebale imati isti pristup finansijama i ista prava na nasljeđivanje kao i muškarci i moraju biti u središtu naših napora ka inkluzivnom i otpornom oporavku od pandemije COVID-19”, navodi se u saopćenju.

Izvještaj Žene, biznis i zakon 2021. mjeri zakone i propise u osam oblasti koje utječu na ekonomske prilike žena u 190 zemalja i obuhvata period od septembra 2019. do oktobra 2020. godine.

Nedovoljno da se odgovori na izazove

Od elementarnih stvari, kao što je kretanje u zajednici do izazova koji se odnose na rad, roditeljstvo i penzioniranje, podaci prikazuju objektivne i mjerljive reperne vrijednosti globalnog napretka u pogledu jednakosti polova.

Nakon izbijanja pandemije, ovaj izvještaj je sagledao i odgovore vlada na krizu izazvanu COVID-19 i to kako je pandemija utjecala na žene na poslu i kod kuće, s fokusom na brigu o djeci, pristup pravdi, zdravlje i sigurnost.

Generalno, rezultati izvještaja pokazuju da su brojne vlade uvele mjere kako bi adresirale neke od utjecaja pandemije na žene koje rade.

Naprimjer, manje od četvrtine svih ekonomija koje su bile predmet istraživanja u izvještaju su zakonom garantirale zaposlenim roditeljima bilo kakvo odsustvo za brigu o djeci prije pandemije.

Od tada, zbog zatvaranja škola, skoro dodatnih 40 ekonomija širom svijeta su uvele politike odsustva ili naknada da bi pomogle roditeljima oko brige za djecu.

I pored toga, vjerovatno je da su ove mjere nedovoljne da bi se odgovorilo na izazove s kojima se brojne majke koje rade inače suočavaju, ili na krizu u pogledu brige za djecu, pokazuje istraživanje.

Zemlje trebaju kreirati zakonsko okruženje

Pandemija je doprinijela i povećanju ozbiljnosti i učestalosti nasilja koje je povezano s polom.

Preliminarno istraživanje pokazuje da su od početka 2020. godine vlade uvele oko 120 novih mjera, uključujući besplatne telefonske linije, psihološku pomoć i skloništa kako bi zaštitile žene od nasilja.

Neke vlade su preduzele i korake kako bi osigurale pristup pravdi na nekoliko načina, uključujući proglašavanje hitnim predmete iz porodičnog prava tokom lockdowna i omogućavajući sudske postupke na daljinu za predmete iz porodičnog prava.

Međutim, vlade i dalje imaju prostora za usvajanje mjera i politika koje imaju za cilj rješavanje osnovnih uzroka nasilja, navodi se u saopćenju Svjetske banke.

“Dok je, s jedne strane, ohrabrujuće da su mnoge zemlje proaktivno preduzele korake kako bi pomogle ženama da se snađu u pandemiji, jasno je da je potrebno mnogo više, naročito kada je u pitanju unapređenje roditeljskog odsustva i izjednačavanje plata”, rekla je Mari Pangestu, upravna direktorica Svjetske banke za razvojne politike i partnerstvo.

Navodi i kako zemlje treba da kreiraju zakonsko okruženje kako bi se unaprijedila ekonomska inkluzija žena, tako da bi mogle da prave najbolje izbore za sebe i za svoje porodice.

Izmijenjen najveći broj zakona

Uprkos pandemiji, 27 ekonomija iz svih regiona i dohodovnih grupa je usvojilo reforme u svim oblastima i povećale su dobre prakse u propisima u 45 slučajeva tokom posmatrane godine, navedeno je u izvještaju. U oblastima koje se odnose na plate i roditeljstvo uveden je najveći broj reformi ili je izmijenjen najveći broj zakona.

Međutim, roditeljstvo je i dalje oblast u kojoj ima najviše prostora za unapređenje na globalnom nivou.

To uključuje plaćeno roditeljsko odsustvo, da li naknade plaća država i da li je zabranjeno otpuštanje trudnica.

Potrebne su reforme i da bi se riješila ograničenja sa kojima se žene suočavaju kada je u pitanju vrsta posla i zadataka koje mogu da rade i vrijeme tokom koga mogu da rade, čime se vrši njihova segregacija u slabije plaćene poslove, a u 100 ekonomija zakonima nije propisano da muškarci i žene trebaju biti jednako plaćeni za iste poslove, navodi se u izvještaju.

Napor vlada, civilnog društva i organizacija

Postizanje jednakosti polova kroz zakone zahtijeva zajednički napor od  vlada, civilnog društva i međunarodnih organizacija, između ostalih.

Ali, zakonske i regulatorne reforme mogu služiti i kao značajan katalizator unapređenja života žena i njihovih porodica i zajednica u kojima žive.

Bolji učinak u oblastima koje mjeri izvještaj Žene, biznis i zakon 2021. je povezan sa smanjivanjem jaza među polovima u ishodima razvojnih procesa, većim učešćem ženske radne snage, smanjenim brojem najranjivijeg zaposlenja i većim predstavljanjem žena u nacionalnim parlamentima.