Različita stajališta Pariza i Berlina o ruskom plinu

Njemačka je u ponedjeljak odbacila poziv Francuske da odustane od projekta izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 s Rusijom, kao odgovor na gušenje protesta podrške opozicionom aktivisti Alekseju Navalnom, prenijela je Hina pozivajući se na AFP.

“Savezna vlada nije promijenila svoje temeljno stajalište” o tom pitanju, rekla je novinarima glasnogovornica vlade Martina Fietz, potvrdivši tako da Berlin i dalje podupire taj energetski projekt i da ga ne želi dovoditi u vezu s pritvaranjem glavnog kremaljskog neprijatelja.

Njemačka vlada reagirala je na kritike koje je u ponedjeljak dopodne uputio francuski državni sekretar za evropsku politiku Clement Beaune na radiju France Inter, predloživši da se odustane od tog spornog projekta.

“Sankcije smo već donijeli, možemo donijeti i druge, ali moramo biti svjesni da to nije dovoljno (…) Mislim da je Sjeverni tok opcija u koju su uprte sve oči”, rekao je i dodao da je sada na Nijemcima da učine sljedeći korak.

“To je danas njemačka odluka jer plinovod (dolazi) u Njemačku”, rekao je.

“Uvijek smo govorili da smo veoma sumnjičavi u vezi s tim projektom”, podsjetio je Clement Beaune. Jesu li francuske vlasti u ovakvim okolnostima sklone napuštanju Sjevernog toka 2? Sigurno da jesu”, odgovorio je.

Francuska je već izrazila “sumnje” u vezi s projektom i prije slučaja Navalni. No nikad se tako jasno nije javno očitovala za odustajanje od izgradnje plinovoda koji je pri završetku, a kancelarka Angela Merkel ga smatra strateški važnim.

No to je pitanje sve neugodnije za Berlin kako ruski režim postaje sve krući.

“Sjedinjene Američke Države žele spriječiti Sjeverni tok 2 tvrdeći da Evropa tako postaje odveć ovisna o Rusiji što se tiče energetske opskrbe i neke ga evropske zemlje također odbijaju”, priznao je prošle sedmice kancelarkin glasnogovornik Steffen Seibert.

No “njemačka vlada gleda na projekt kao na ekonomsko pitanje i nikad nije htjela ulaziti u rasprave” koje bi ga mogle kočiti, dodao je.

Zaoštravanje polemike

Polemika se zaoštrila nakon trovanja Alekseja Navalnog – za koje ovaj optužuje predsjednika Vladimira Putina – njegovog hapšenja nakon povratka u Rusiju 17. januara nakon petomjesečnog liječenja u Njemačkoj i gušenja protesta na kojima se tražilo njegovo oslobađanje iz pritvora.

Evropljani usto razmišljaju o novim sankcijama nastavi li Putin progoniti opoziciju.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i za sigurnosnu politiku Josep Borrell treba posjetiti Moskvu od 4. do 6. februara kako bi zatražio puštanje Navalnog na slobodu.

Početkom decembra radovi na izgradnji Sjevernog toka, projektu vrijednom devet milijardi eura, s plinovodom dugim 1.200 kilometara koji ide pod morem, nastavljeni su u njemačkim vodama pošto su gotovo godinu dana bili prekinuti zbog američkih sankcija.