Bangladeš kupio opremu za masovno špijuniranje od izraelske kompanije

Bangladeš nema diplomatske odnose s Izraelom i trgovina s ovom zemljom je zabranjena.

Ovo otkriće dio je Al Jazeerine emisije 'Svi premijerovi ljudi' (Al Jazeera)

Bangladeš je kupio opremu za nadzor izraelske proizvodnje koja se može koristiti za simultano nadgledanje mobilnih telefona stotina ljudi, otkrila je istraga Al Jazeere.

Dokumenti i izjave do kojih je došla Al Jazeerina jedinica za istragu pokazuju da je vojska Bangladeša 2018. godine, koristeći posrednika iz Bangkoka, kupila izraelsku opremu, a bangladeške vojne obavještajce u Mađarskoj su obučavali izraelski obavještajni stručnjaci.

U ugovoru do kojeg je došla Al Jazeera naveden je uvjet da obje strane moraju potpisati sporazum o neotkrivanju podataka.

Mađarska zemlja porijekla opreme

Također je navedeno da je Mađarska zemlja porijekla opreme, iako na tajnim snimcima Al Jazeere posrednik naglašava da je oprema iz Izraela.

“Dobavljač je rekao da nema načina da ljudi u Bangladešu otkriju da ovaj proizvod dolazi iz Izraela”, rekao je Al Jazeerin tajni izvori Sami, čije je ime promijenjeno zbog njegove sigurnosti.

Bangladeš nema diplomatske odnose s Izraelom i trgovina s ovom zemljom je zabranjena.

Bangladeš je četvrta najveća zemlja u svijetu gdje su muslimani većina i ne dopušta svojim građanima da putuju u Izrael, zbog vojne okupacije palestinske zemlje.

Službeno je saopćeno da neće priznati Izrael sve dok Palestina ne postane nezavisna države.

Ugovor do kojeg je došla Al Jazeera lažnu pokazuje da je zemlja porijekla Mađarska (Al Jazeera)

 Ahmed klan

Ovo otkriće dio je Al Jazeerine emisije Svi premijerovi ljudi, koja razotkriva bliske odnose između moćne bangladeške kriminalne porodice, čiji je član i šef vojske te zemlje, i premijera Sheikha Hasina.

Istraga je pokazala da je ključna osoba za nabavku vojne opreme Haris Ahmed, osuđeni kriminalac i brat šefa vojske Bangladeša Aziza Ahmeda.

Haris, koji se sada vratio u Bangladeš, preselio se u Mađarsku 2015. godine koristeći lažni pasoš, jer je bio pod crvenom potjernicom Interpola zbog ubistva počinjenog 1996. godine.

Hapšenje političkih protivnika

Haris je jedan od petero braće porodice Ahmed, od kojih je njih četvero povezano s kriminalnim aktivnostima, uključujući ubistvo.

Peti brat je Aziz, šef vojske koji je usko povezan sa Sheikhom Hasinom.

Istraga pokazuje kako porodica Ahmed zloupotrebljava svoje veze s vlašću, uključujući ublažavanje kazni, pribavljanje lažnih dokumenata i hapšenje političkih protivnika.

Al Jazeera je uspjela ući u trag Harisu i otkrila je da vodi nekoliko kompanija širom Evrope, uz pomoć svog visokopozicioniranog brata, koji je sve vrijeme znao gdje se njegov brat nalazi te se, iako mu je bilo poznato da je su za njim raspisane brojne potjernice, s njim nekoliko puta susretao.

Haris Ahmed, gore, kojeg traži policija Bangladeša, prikazan s generalom Azizom Ahmedom, dolje, na vjenčanju sina generala Aziza u Daki 2019. godine (Al Jazeera)

Pokušaj skrivanja dogovora

Oni su, koristeći se fiktivnim ugovorima između kompanija koje su služile kao paravan, pokušali sakriti stvarni dogovor o nabavci špijunskog softvera.

Ugovor je, zapravo, bio između vojnoobavještajne agencije Bangladeša, Generalne uprave za snage obavještajne službe (DGFI) i kompanije PicSix, izraelske kompanije koju su vodili bivši izraelski obavještajni agenti.

Irski državljanin iz Bangkoka James Moloney djelovao je kao posrednik.

Ugovor za kupovinu P6 Intercept potpisan je dan nakon što je Aziz Ahmed, Harisov brat, postao šef vojske Bangladeša.

Oprema koju su kupili uglavom se koristi kako bi se pratio veliki broj mobilnih uređaja tokom protesta ili demonstracija.

‘Agresivna i napadna tehnoligija’

“Iz Izraela je, pa ne reklamiramo tu tehnologiju”, rekao je Moloney, izvršni direktor kompanije koja je u Singapuru registrirana pod imenom Sovereign Systems.

Ranije je Moloney kazao da je Sovereign Systems paravan za poslovanje kompanije PicSix u Aziji, jer mnoge zemlje otvoreno odbijaju poslovanje s izraelskom kompanijom.

“Ubacili smo presretanje mobilne ili WiFi mreže na web stranicu. Veoma smo oprezni i pazimo na to šta javnost misli o nama”, nastavio je Moloney.

“Tehnologija je veoma agresivna i napadna. Ne želite da javnost zna da koristite tu opremu.”

Prema Samiju, izraelski obavještajni stručnjaci ilegalno su presretali pozive u Mađarskoj kako bi demonstrirali učinkovitost opreme službenicima DGFI.

James Moloney, u sredini, treneri PicSixa, zdesna, i dva anonimna bangladeška obavještajca, lijevo
(Al Jazeera)

‘Znanje je moć’

Eliot Bendinelli iz Privacy Internationala okarkaterizirao je P6 Intercept kao alat masovnog nadzora, koji je sposoban za istovremeno praćenje 200 do 300 mobilnih telefona.

“Ponaša se poput ćelijskog tornja, tako da se svi telefoni na određenom području povezuju s njim i onda je on u mogućnosti presretati komunikaciju”, rekao je Bendinelli Al Jazeeri.

“Sve što radite na telefonu, tekstualne poruke, telefonski pozivi i web stranice koje posjećujete, bit će presretnuto… Ovaj specifični model, također, može ometati komunikaciju te je u stanju promijeniti sadržaj tekstualne poruke.”

“Znanje je moć. Ako znate gdje će se ljudi sastajati i šta planiraju uraditi, imate moć djelovanja”, kazao je Bendinelli.

Eliminacija suparnika

Haris se izvoru Al Jazeere pohvalio da je upravo to uradio, koristio je informacije dobijene elektroničnim nadzorom kako bi eliminirao jednog svog suparnika.

Istražna jedinica kontaktirala je sve uključene, uključujući DGFI, Harisa i Aziza Ahmeda, kao i PicSix, pozivajući ih da odgovore na ovo što otkrila, no nisu odgovorili.

James Moloney rekao je Al Jazeeri da Sovereign Systems nije bila kompanija koja je napravila ugovor s vojskom Bangladeša, ali nije kazao ništa o njenoj ulozi posrednika u ilegalnom ugovoru o špijunskom softveru.

U ponedjeljak, nakon objavljivanja filma, ministar vanjskih poslova Bangladeša negirao je u intervjuu za BBC da je vlada kupila bilo kakvu opremu za praćenje i nadgledanje mobilnih uređaja od Izraela.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Hiljade radnika migranata, zaposlenih kao kućna posluga na Bliskom istoku, u opasnosti su od fizičkog i seksualnog zlostavljanja kao i loših uslova rada – upozorile su organizacije za zaštitu ljudskih prava. Prema podacima organizacije BRAC iz Bangladeša, u tu zemlju u protekle tri godine prebačena su najmanje 473 tijela preminulih radnica.   

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO