NASA-in rover Perseverance sletio na Mars

Općina Jezero organizirala je putem videoprenosa javno praćenje slijetanja u krater nazvan po toj maloj općini u BiH.

Perseverance je biti tek peti rover koji je uspješno završio putovanje od Zemlje do Marsa (EPA)
Perseverance je biti tek peti rover koji je uspješno završio putovanje od Zemlje do Marsa (EPA)

NASA-in rover Perservance, najnapredniji astrobiološki laboratorij ikada poslat na drugu planetu, probio se kroz armosferu Marsa i prizemljio na njegovu površinu.

Time će, navodi Reuters, početi potraga za drevnim tragovima života na Crvenoj planeti.

Voditelji misije u laboratoriji NASA-e pored Los Angelesa slijetanje su propratili aplauzom i slavljem, dok su radijski signali potvrdili da je vozilo na šest točkova preživjelo slijetanje u krater Jezero, koji je dobio ime po općini u Bosni i Hercegovini.

 

Inženjeri u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) blizu Los Angelesa, nadali su se da će dobiti potvrdu slijetanja i možda prvu fotografiju Marsa, što se i dogodilo.

Fotografije su crno-bijele i na njima se vidi površina planete.

Krater Jezero, nazvan tako po jednom selu u Bosni i Hercegovini, bazen je širine 45 kilometara i nalazi se na Marsovoj sjevernoj polutci. Razmatrao se kao sletište i za ranije misije, ali se do sad smatralo da bi na njega bilo preteško sletjeti.

Prve fotografije površine Marsa su crno-bijele i na njima se vidi površina planete  (EPA)

Općina Jezero organizirala je večeras putem videoprenosa javno praćenje slijetanja NASA-inog rovera na Mars, i to u krater nazvan upravo po toj maloj općini u BiH, prenosi Tanjug.

Krater je nazvan po općini Jezero, a naziv je odabran zato što na brojnim slovenskim jezicima on opisuje prirodno udubljenje ili depresiju ispunjenu vodom.

Praćenje slijetanja

U općini Jezero je putem videoprenosa na otvorenom organiziran i prenos uživo početka lansiranja rovera na Mars.

Što teren kratera Jezero čini toliko privlačnim za naučnike, a opet toliko nepoželjnim za slijetanje?

“Prepun je stvari koje bi naučnici voljeli vidjeti, ali stvari na koje ne želim sletjeti”, rekao je Al Chen, šef JPL-ova tima za spuštanje i slijetanje novinarima u srijedu.

Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu nakon prijeđenih 293 miliona milja, bilo je daleko od sigurnog.

Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu nakon prijeđenih 293 miliona milja, bilo je daleko od sigurnog (EPA)

Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, morala savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest točkova.

Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i “Sky Crane”, dron na raketni pogon koji bi se trebao odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.

‘Sedam minuta terora’

Čitav proces trebao se odvijati u zapanjujućem intervalu koji inženjeri NASA-e u šali nazivaju “sedam minuta terora”.

Naučnici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrti planet od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je postojao život.

Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.

Znaci života

Naučnici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju – što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.

Planirane su dvije misije u budućnosti – preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.

Perseverance će imati društvo na Crvenom Planetu. Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u novembru 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta.

Sjedinjene Američke Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošle sedmice u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina.

NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Evropske svemirske agencije.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO