Deseci hiljada preminulih zbog zagađenosti zraka

Uprkos poboljšanoj kvaliteti zraka zbog epidemioloških mjera, zagađenje zraka izazvalo je približno 160.000 preuranjenih smrti u pet najnaseljenijih gradova svijeta, objavili su naučnici, pozivajući Vlade da odbace fosilna goriva i ulože u razvoj čiste energije.

Prema izvještaju nevladine organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace Southeast Asia, najpogođeniji je indijski New Delhi, najzagađeniji glavni grad na svijetu, u kojem je 54.000 smrti prošle godine bilo rezultat opasnih čestica PM2.5, prenosi Hina.

U japanskoj prijestolnici Tokiju prerano je zbog zagađenja umrlo 40.000 ljudi, a slijede Šangaj (Kina), Sao Paulo (Brazil i Mexico City (Meksiko), prema izvještaju koji je proučavao utjecaj mikroskopskih čestica PM2.5 koje su rezultat izgaranja foslnih goriva.

Zdravlje plaća cijenu

Ekonomski gubici koji su rezultat zagađenja procjenjuju se na 85 milijardi dolara u tim gradovima.

“Kada vlade odaberu ugalj, naftu i plin umjesto čiste energije, naše zdravlje plaća cijenu”, kaže Avinash Chanchal iz Greenpeace India.

“Nekoliko mjeseci ograničenja nije načelo dugoročne prosjeke zagađenja zraka kojima su ljudi izloženi”, rekao je za Reuters naučnik Aidan Farrow iz istraživačke laboratorije Greenpeace na britanskom univerzitetu Exeter.

“Pomalo je šokantno vidjeti koliko je bilo preokreta i svejedno imamo još posla na poboljšanju kvalitete zraka.”

Čestice PM2.5 smatraju se najopasnijima po zdravlje, jer oštećuju srce i pluća te povećavaju rizike za teške oblike astme.

Neka su istraživanja povezala te čestice i s većim rizikom od smrti od COVID-19.

Izjednačeno s uživanjem duhana

Zagađenje zraka najveći je pojedinačni faktor u okolišu koji globalno ugrožava ljudsko zdravlje i godišnje ubija sedam miliona ljudi, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prema WHO-u, 90 posto osoba udiše zagađeni zrak, što je povezano s moždanim udarima, rakom pluća i srčanim bolestima i sada je ovaj faktor izjednačen s uživanjem duhana, upozoravaju zdravstveni stručnjaci.

Naučnici su koristili računalne modele koji procjenjuju utjecaj čestica PM 2.5 na zdravlje na osnovu podataka o kvaliteti zraka tehnološke firme za mjerenje kvalitete zraka IQAir, naučnih modela procjene rizika te podataka o zdravlju stanovništva za 28 gradova.

Model su razvili u saradnji Greenpeace, IQAir i Centar za istraživanja energije i čistog zraka.

Mjere ograničenja uvedene u okviru borbe protiv epidemije korona virusa ispraznile su ulice i izazvale prekid rada industrija koje zagađuju te privremeno “očistile” zrak iznad velikih gradova.

Utjecaj termoelektrana na ugalj

Problem zagađenja najviše pogađa azijske gradove zbog saobraćaja, termoelektrana na ugalj, građevinskog sektora, krčenja šuma i spaljivanja biljnog materijala, loženja drva i otpada.

New Delhi, naprimjer, prošao je dramatičnu promjenu tokom prošle godine, kada su stanovnici u vrijeme mjera ograničenja mogli uživati u azurnom nebu i čistom zraku.

Naučnici smatraju kako su mjere ograničenja protiv korona virusa morale rezultirati smanjenim brojem umrlih od zagađenja.

Greenpeace poziva vlade da ulože u obnovljive izvore energije.

“Kako bi zaista očistili zrak, vlade moraju prestati graditi nove termoelektrane na ugalj, rashodovati postojeće i uložiti u čistu energiju poput vjetra i sunca”, kazao je glavni naučnik organizacije Farrow za AFP.