Kakve su Bidenove mogućnosti za spašavanje nuklearnog sporazuma s Iranom?

Očekuje se da će iranske vlasti 21. februara prekoračiti prag, što izaziva zabrinutosti posmatrača i drugih strana u nuklearnom sporazumu.

Biden je izrazio želju da se Washington vrati nuklearnom sporazumu, ali pod određenim uvjetima (EPA)

U svjetlu ograničenog vremena koje je na raspolaganju novoj američkoj administraciji za spašavanje nuklearnog sporazuma postignutog s Iranom, pretpostavlja se da će predsjednik Joe Biden – koji želi oživjeti sporazum iz kojeg se povukao njegov prethodnik Donald Trump – uskoro otkriti svoj plan.

Kakav je američki stav?

“Puno poštivanje radi punog poštivanja”, ovako demokratski predsjednik sažima uvjete za povratak na sporazum potpisan 2015. godine, koji bi trebao spriječiti Iran da dođe do nuklearnog oružja.

Drugim riječima, spreman je da se ponovo pridruži državama potpisnicima sporazuma, a time i na ukidanje oštrih sankcija koje je nametnuo njegov republikanski prethodnik, ali pod uvjetom da se Teheran ponovo obaveže na poštivanje ograničenja na nuklearni program koja su navedena u sporazumu.

Međutim, Teheran, koji se počeo oslobađati tih obveza kao odgovor na američke sankcije, zahtijeva da Washington prvo ukine sve te kaznene mjere.

Postoji li krajnji rok?

U narednim danima se očekuje da će iranske vlasti prekoračiti prag, što zabrinjava posmatrače i druge strane u sporazumu (Kina, Rusija, Njemačka, Francuska i Britanija).

Prema zakonu koji je prošlog decembra donijelo Vijeće Shura (parlament), a koji vode konzervativci, vlada mora smanjiti aktivnost inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju ako sankcije ne budu ukinute. U svojim ranijim izjavama, ministar vanjskih poslova Irana Mohammad Javad Zarif naglasio je da zakonom predviđeni rok prije poduzimanja ovog koraka završava 21. februara ove godine.

Kelsey Davenport iz Organizacije za kontrolu naoružanja vjeruje da se većina koraka koji se opisuju kao dosadašnje iransko kršenje sporazuma, posebno na polju obogaćivanja uranija, “može brzo poništiti”, a mnogi stručnjaci u tom pogledu navode period manji od tri mjeseca.

Ali Davenport upozorava da “kršenja koja je Iran planirao provesti u narednim mjesecima predstavljaju veći rizik i teško ih je poništiti”, počevši od pitanja inspekcije, jer bi “svaki gubitak pristupa” iranskim lokacijama mogao “potaknuti nagađanja o iranskim nezakonitim aktivnostima”.

U narednom periodu, iranski izbori u junu mogli bi zakomplicirati situaciju ako tvrdolinijaši odnesu pobjedu.

Ima li još vremena?

Bivši diplomata Evropske unije upozorio je da se rok do 21. februara brzo približava i da je “potrebno aktivirati diplomatsko djelovanje”, dodavši da će “sljedećih deset dana biti presudno” kako bi se vidjelo može li se “Iran nagovoriti da odustane od ove nove eskalacije”.

“Sve zavisi od toga da taj prag ne bude prekoračen nastupanjem tog datuma”, naglasio je drugi evropski diplomata, napominjući kako je to “crvena linija i za Rusiju i Kinu”.

John Wolfsthal, koji je savjetovao Bidena dok je bio Obamin potpredsjednik, vjeruje da Sjedinjene Američke Države i Iran, zajedno s drugim potpisnicama sporazuma, “razmatraju pitanje izdavanje saopćenja prije 21. februara čime bi potvrdili svoju obostranu namjeru o ponovnom poštivanju sporazuma”.

Hoće li SAD i Iran razgovarati?

Odgovarajući na pitanje jednog novinara prošlog petka, glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price demantirao je da je 21. februar krajnji rok te rekao: “nismo odredili nikakav precizan rok”.

Bidenova administracija je imenovala Roba Malleya, jednog od američkih arhitekata sporazuma o iranskom nuklearnom programu potpisanog 2015. godine, za posebnog izaslanika za Iran. Službeno je njegov zadatak fokusiran na koordinaciju sa evropskim saveznicima i drugim zemljama potpisnicama, a direktan dijalog s Teheranom započet će tek u kasnijoj fazi.

Međutim, jedan bivši Obamin savjetnik izjavio je, pod uvjetom da ostane anoniman, kako vjeruje da su “američki dužnosnici već počeli razgovarati s iranskim dužnosnicima”.

Koje su mogućnosti?

Thomas Countryman, koji je bio pomoćnik državnog sekretara u Obaminoj administraciji, smatra da novi američki predsjednik može ”ukazom” ukinuti” neke sankcije u znak dobre volje.

No, to se čini nemogućim ukoliko Iran ne poduzme prvi korak. ”Zbog domaće političke situacije u obje zemlje, čelnici moraju pronaći način da kažu da nisu popustili pod pritiskom”, rekao je Countryman.

Američkoj desnici i nekim demokratama ne sviđa se mogućnost nastavka dijaloga i pozivaju Bidena da ne padne u naručje Irana bez garancija provodivih u praksi.

Drugi koraci koje bi Sjedinjene Američke Države mogle poduzeti, kažu posmatrači, mogu uključivati “proglas o zajedničkim namjerama Teherana i Washingtona da se u potpunosti vrate primjeni sporazuma”, prije pregovora o uvjetima i vremenskom rasporedu.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif predložio je da Evropska unija igra ulogu u “kontroliranju ritma” djelovanja dvije neprijateljske zemlje.

Evropski diplomata kaže da bi Stari kontinent mogao biti “osovina ovih pregovora između Amerikanaca, Iranaca, Rusa i Kineza”, dok drugi izvor vjeruje da “sve to ovisi o najsitnijim detaljima slijeda koraka”.

Posmatrači smatraju da koraci koje SAD može poduzeti, s ciljem da se obnovi neka vrsta povjerenja, mogu uključivati nuđenje Iranu prijeko potrebnih vakcina protiv COVID-19, humanitarne pomoći ili ekonomskih garancija, poput toga da se odobri iranski zahtjev za kredit od Međunarodnog monetarnog fonda.

Izvor: Agencije