EK: Prvi novac za oporavak sredinom godine

Mehanizam za oporavak i otpornost ključni je dio instrumenta Evropske unije sljedeće generacije, koji ima ukupno 750 milijardi eura.

Uredba će biti objavljena u Službenom glasniku 18. februara i dan poslije stupiti na snagu (EPA)

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je u petak da bi zemlje članice Evropske unije sredinom godine mogle dobiti prvi novac iz novog Mehanizma za oporavak.

“Čim odluka o vlastitim sredstvima budžeta EU-a bude ratificirana, Komisija će na tržištima posuditi novac i raspodijeliti ga državama članicama. Moći ćemo sredinom godine isplatiti 13 posto kao predfinansiranje”, rekla je Von der Leyen.

Odluku o vlastitim prihodima budžeta EU-a moraju ratificirati sve zemlje članice, jer je to uvjet da se EK može zadužiti na finansijskim tržištima.

Do sada je to obavljeno u šest država članica, a Hrvatska je bila među prvima, prenosi Hina.

Mehanizam od 750 milijardi eura

Von der Leyen je prisustvovala svečanosti potpisivanja uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, koju su potpisali predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli i portugalski premijer Antonio Costa.

Costa je doputovao iz Lisabona u Brisel kako bi lično potpisao tu uredbu, koju je u srijedu izglasao EP, a u četvrtak Vijeće EU-a.

Uredba će biti objavljena u Službenom glasniku EU-a 18. februara i dan poslije stupiti na snagu.

Mehanizam za oporavak i otpornost ključni je dio instrumenta EU-a sljedeće generacije, koji ima ukupno 750 milijardi eura.

Najveći dio tog iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi eura bespovratna sredstva, a 360 milijardi eura zajmovi.

Države će izraditi nacionalne planove

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU-a sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura.

Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi eura zajmova.

Sada su na redu države članice, koje do kraja aprila trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, a koji će biti podloga za povlačenje sredstava.

Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pri tom morati ispuniti uvjete koji su definirani na evropskom nivou: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje ekonomije i otpornosti na buduće krize.

U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjeno za projekte koji djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije.

Zahtjevi do augusta do 2026.

Države članice moći će sredstvima iz Mehanizma finansirati mjere i projekte provedene između februara 2020. godine, dakle retroaktivno, do augusta 2026. godine.

Prema EK-a, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023. godine.

Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do augusta 2026. godine.

Evropski komesar za ekonomiju Palo Gentiloni u četvrtak je izjavio da bi ekonomije država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) ispod evropskog prosjeka mogla 2026. godine biti veća za 3,0 do 3,5 posto nego u slučaju da nema evropskih sredstava za oporavak.

Izvor: Agencije