Bijela kuća poriče da Biden ignorira izraelskog premijera

Bijela kuća je negirala da je američki predsjednik Joe Biden namjerno ignorirao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, jer ga nije svrstao u prvi krug telefonskih poziva stranim liderima nakon stupanja na dužnost 20. januara.

Nedostatak direktnog kontakta između američkog predsjednika i dugogodišnjeg izraelskog čelnika potaknuo je nagađanja u Izraelu i među analitičarima s Bliskog istoka da nova američka administracija vjerovatno signalizira nezadovoljstvo bliskim vezama koje je Netanyahu imao s prethodnom američkom administracijom.

“Raduje se razgovoru s premijerom Netanyahuom”, rekla je Jen Psaki, glasnogovornica Bijele kuće, novinarima kada su na dnevnom brifingu u petak pitali za poziv. “Sigurna sam da će biti uskoro, ali ne znam tačno vrijeme ili rok.”

Na pitanje da li je razlog kašnjenja Bidenovog poziva izraelskom premijeru nepoštivanje, Psaki je rekla: “Nije riječ o namjernom omalovažavanju. Premijera Netanyahua predsjednik poznaje već neko vrijeme.”

Biden se, rekla je, “raduje razgovoru”.

Zanemraivanje?

Izrael je jedan od najbližih saveznika Washingtona. Trump i njegov prethodnik, Barack Obama, razgovarali s Netanyahuom nekoliko dana nakon preuzimanja dužnosti.

Biden je nakon preuzimanja dužnosti uputio pozive brojnim stranim čelnicima, uključujući one iz Kine, Meksika, Ujedinjenog Kraljevstva, Indije, Francuske, Njemačke, Japana, Južne Koreje i Rusije.

I Netanyahu je negirao navode da ga američki predsjednik ignoriše.

Iako je Netanyahu sa Trumpom dijelio gotovo identične stanove o Bliskom istoku, s Bidenom bi zbog toga mogao biti u znatno hladnijim odnosima. Bidena u Izraelu već duže vrijeme smatraju prijateljem, iako on i Netanyahu ne dijele mišljenje oko nekih stvari.

Čekanje Bidenovog poziva

Čekanje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da primi telefonski poziv novog američkog predsjednika je potrajalo. Nakon posebne pažnje koju je dobivao od njegovog prethodnika Donalda Trumpa, primoran je na saradnju s Joeom Bidenom koji izgleda ne žuri da mu se približi ili da se udubi u složeno palestinsko-izraelsko pitanje.

Ako se Bibi pretvara da ne mari za čekanje koje traje više od tri sedmice otkako je američki predsjednik stupio na dužnost, u srijedu je bivšem ambasadoru Izraela u Ujedinjenim nacijama i šefu globalnog krila Netanyahuove stranke Likud bilo dosta zbog kašnjenja u direktnoj komunikaciji između dvojice čelnika.

“Je li napokon vrijeme da kontaktira vođu Izraela, najbližeg američkog saveznika?”, upitao je Danny Danon u svojoj objavi na Twitteru. Da naglasi ovo pitanje, Danon je Bidenu dao i broj telefona na koji može kontaktirati izraelskog premijera.

S američke strane, bivša američka ambasadorica u Ujedinjenim nacijama Nikki Haley optužila je Bidenovu administraciju da “zanemaruje (…) prijatelja poput Izraela”, dok “traži naklonost neprijatelja poput Irana”.

Navikao dobijati Trumpovu podršku

Netanyahu, koji vodi kampanju za spas svoje političke karijere, navikao je dobijati podršku bivšeg republikanskog predsjednika, ali ne postoji neka korist koju bi njegov demokratski nasljednik mogao ubrati od nastavka kretanja istim smjerom prije izbora za Knesset 23. marta.

Iako je Trump nastojao udovoljiti svojoj evanđeosko kršćanskoj izbornoj bazi, koja jako brine za odbranu Izraela, Joe Biden riskira da izazove ogorčenje svog ključnog saveznika na Bliskom istoku zbog iranskog nuklearnog sporazuma, koji Izrael ne prestaje osuđivati.

Jeremy Ben Ami, predsjednik progresivne američke proizraelske organizacije J Street, kaže: “Jasno je da smo u potpuno drugačijoj situaciji.” Uprkos tome što je naglasio da Biden ima “duge i dobre lične odnose“ s Izraelom, ističe da tim novog predsjednika čine isti ljudi koji su donosili odluke u periodu između 2009. i 2017. u administraciji bivšeg predsjednika Baracka Obame, kada su odnosi s Izraelom bili znatno napetiji.

Michael Dunn, istraživačica iz Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, kaže: ”predsjednik Obama je rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba učinio jednim od svojih vanjskopolitičkih prioriteta od početka svog mandata, ali nije daleko stigao s tim”.

To znači da Washington sada želi usporiti, bez obzira na lične odnose.

Teška realnost

Iako je bivši predsjednik Donald Trump požurio dati obećanje 2017. godine da će pronaći “konačno rješenje” između Izraela i Palestinaca, a da to nije uspio ostvariti, Bidenova administracija pokazuje oprez u tom pogledu.

Novi američki državni sekretar Anthony Blinken naglasio je da je “rješenje s dvije države” jedino moguće rješenje, ponovivši predanost međunarodnom konsenzusu koji je republikanski milijarder prekršio.

Međutim, Michele Dunne kaže da se Biden suočava sa situacijom “u kojoj je rješenje s dvije države postalo nemoguće provesti”, a istovremeno “ni Izraelci ni Palestinci još nisu ponudili nikakvu alternativu.”

Blinken je u ponedjeljak izjavio za mrežu CNN da je “teška stvarnost da smo jako daleko od postizanja napretka koji će donijeti mir i konačno rješenje” i voditi do “uspostavljanja palestinske države”.

Američki državni sekretar je pokazao vrlo skromne ambicije i pozvao je dvije strane u sukobu da ne donose nikakvu “jednostranu odluku koja dodatno podriva izglede za mir”. Čini se da trenutno ne postoji način da se razgovora o povratku za pregovarački stol.

Za Ben Amija, Sjedinjene Američke Države trebale bi smanjiti opseg ciljeva kako bi “održale mogućnost pregovora u životu, umjesto da pokreću neku novu veliku inicijativu”.

Nerazjašnjen stav o mnogim odlukama

Bidenova administracija još uvijek nije razjasnila svoj stav o mnogim jednostranim odlukama koje su Trump i njegov državni sekretar Mike Pompeo donijeli u korist Izraela, što ukazuje na svojevrsnu nelagodu.

Međutim, nova administracija je potvrdila da će zadržati američku ambasadu u Jerusalemu i da će Sjedinjene Američke Države i dalje smatrati sveti grad glavnim gradom Izraela, uprkos međunarodnim protivljenjima.

S druge strane, Bidenova administracija je obećala da će ponovno otvoriti palestinsko diplomatsko predstavništvo u Washingtonu i nastaviti s pružanjem pomoći Palestincima, koju je Trumpova administracija prekinula posljednjih godina.

Međutim, čini se da Bidenova administracija još uvijek traži balans u drugim pitanjima, o kojim još uvijek nije otkrila svoj stav.

Blinken je odbio iznijeti čvrst stav o priznavanju izraelskog suvereniteta nad sirijskom Golanskom visoravni, koju je Izrael anektirao 1981. godine. Također, još uvijek nije iznio stav vezano za odluku svog prethodnika Mikea Pompea da se izgradnja izraelskih naselja na Zapadnoj obali ne smatra suprotnom međunarodnom pravu.

Ben Ami zaključuje da je “u vrijeme Trumpove administracije Izraelcima dato zeleno svjetlo da rade sve što žele na Zapadnoj obali i krenu naprijed s aneksijom” doseljeničkih naselja, a “nadamo se da će na crveno svjetlo naletjeti u najkraćem mogućem roku.”