Ko je vojni komandant Mijanmara?

Min Aung Hlaing je u centru pažnje nakon što je vojska uhapsila političare iz vladajuće stranke i preuzela vlast.

Min Aung Hlaing preuzeo je vođenje vojske 2011. godine, kada je počela i tranzicija zemlje ka demokratiji (EPA)

Vojni komandant Mijanmara, visoki general Min Aung Hlaing, u centru je pažnje nakon što je vojska u ponedjeljak uhapsila političare iz vladajuće Nacionalne lige za demokratiju (NLD) i objavila da preuzima vlast u zemlji, a od 2019. godine nalazi pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog optužbi za genocid počinjen nad Rohinja muslimanima.

Vojska Mijanmara, poznatija kao Tatmandav, vrlo je zatvorena i stručni analitičari malo znaju o njenom unutrašnjem organiziranju i djelovanju, kao i o njenom vrhovnom komandantu, prenosi Tanjug.

Reuters navodi nekoliko ključnih činjenica o vojnom vođi Mijanmara i ulozi vojske u političkom sistemu države.

Četvrtina parlamenta i imenovanje ministara

Vojska je vladala direktno skoro 50 godina, nakon puča 1962. godine, i dugo je sebe doživljavala kao čuvara nacionalnog jedinstva, a pošto je stvarala mijanmarski Ustav iz 2008. godine, sebi je osigurala trajnu ulogu u političkom sistemu zemlje.

Po Ustavu, ima 25 posto zastupničkih mjesta, a njen komandant imenuje ministre odbrane, unutrašnjih poslova i graničnih poslova, ključne pozicije u političkom životu države.

Vrhovni komandant Min Aung Hlaing (64) klonio se političkog aktivizma koji je bio jako rasprostranjen u vrijeme dok je studirao pravo na Univerzitetu Yangon 1972-74.

Dok su se kolege bavile protestima, Hlaing je podnosio svake godine prijave za prijem na Vojnu akademiju (DSA), uspjevši u trećem pokušaju 1974. godine.

‘Prosječan pitomac’ na čelu vojske

Prema jednom pitomcu sa njegove klase DSA, koji je 2016. godine govorio za Reuters i koji još viđa komandanta vojske na godišnjim okupljanjima klase, Hlaing bio je prosječan pitomac, a kasnije je unapređivan samo redovnim putem, pa je bio jako iznenađen kada je Hlaing dostigao najviše vojničke položaje.

Hlaing je preuzeo vođenje vojske 2011. godine, kada je počela tranzicija zemlje ka demokratiji.

Diplomate u Yangonu su rekle za Reuters kako se do početka prvog mandata Aung San Suu Kyi 2016. godine general transformirao iz vojnika u političara i javnu ličnost.

Vrhovni komandant nikada nije pokazao nijedan znak da je bio spreman odreći se vojnih 25 posto mjesta u Parlamentu, niti da bi dozvolio bilo kakvu promjenu odredbe Ustava koja Suu Kyi zabranjuje da postane predsjednica zemlje, navodi Reuters.

Hlaing je produžio svoj mandat na čelu vojske za još pet godina u februaru 2016. godine, što je korak koji je iznenadio posmatrače, koji su očekivali da se te godine povuče tokom termina redovne smjene rukovodstva.

Vojna operacija s ‘genocidnim namjerama’

Vojna akcija u Mijanmaru iz 2017. godine prognala je više od 730.000 muslimana Rohinja manjine u susjedni Bangladeš, a američki istražitelji rekli su da je vojna operacija Mijanmara uključivala masovna ubistva, grupna silovanja i da je izvršena s “genocidnom namjerom“.

Kao odgovor, Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Hlaingu i još trojici vojnih lidera 2019. godine i za njih je pokrenutno nekoliko sudskih procesa pred različitim međunarodnim sudovima, uključujući Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu.

Također 2019. godine istražitelji Ujedinienih naroda pozvali su svjetske lidere da uvedu ciljane finansijske sankcije kompanijama povezanim s vojskom Mijanmara, navodi Reuters.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO