Rekordna potrošnja članica Evropske unije za odbranu

Države bloka 27 zemalja potrošile su 198 milijardi eura na odbranu prošle godine, što je najviše od početka evidencije 2006. godine, ali su zajednička ulaganja vlada pala.

Vlade zemalja članica su uglavnom samostalno sklapale poslove (EPA - Ilustracija)

Države Evropske unije potrošile su gotovo 200 milijardi eura na odbranu 2020. godine, što je najviše od početka evidencije 2006. godine, ali su zajednička ulaganja vlada pala, objavila je Evropska odbrambena agencija (EDA) u izvještaju u ponedjeljak.

Agencija EU-a koja pomaže vladama bloka da razviju svoje vojne sposobnosti saopćila je da je ukupna potrošnja zemalja EU-a, osim Danske – koja odustaje od vojnih projekata Unije – dosegla 198 milijardi dolara, što je povećanje od pet posto u odnosu na 2019. godinu, prenosi Fena, pozivajući se na Reuters.

‘Dobrodošla brojka za NATO’

Rashodi za odbranu iznosili su 1,5 posto od ekonomske proizvodnje 26 država EU-a, što je dobrodošla brojka za NATO predvođen SAD-om, koji je tražio cilj potrošnje od dva posto za svoje saveznike.

Većina članica EU-a također je dio NATO-a, ali žele biti u mogućnosti djelovati nezavisno o Sjedinjenim Američkim Državama kada je to potrebno.

Zagovornici jače odbrane EU-a kažu da su upozorenja bila mnoga, od britanskog odlaska iz bloka do prioriteta bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa “Amerika na prvom mjestu” i neuspjelih država na evropskim granicama.

Izvještaj EDA-e navodi pad u potrošnji na saradnju unatoč odbrambenom paktu EU-a potpisanom krajem 2017. godine kako bi se pokušalo udružiti resurse i okončati natjecanje između nacionalnih industrija koje je oslabilo prošle odbrambene napore.

“Trend pada evropske zajedničke potrošnje posebno je zabrinjavajući”, naveo je izvršni direktor EDA-e Jiri Sedivy u izvještaju, u kojem je utvrđeno smanjenje zajedničke nabave opreme od 13 posto u odnosu na 2019. godinu, na 4,1 milijardu eura, što je treća najniža vrijednost koju je zabilježila agencija.

Šezdeset zajedničkih projekata

Pri kupovini opreme prošle godine vlade EU-a uglavnom su samostalno sklapale poslove, ne ispunjavajući obavezu preuzetu u svom paktu iz 2017. godine da osiguraju da se nešto više od trećine takve nabave obavlja zajedno s drugim članicama Unije.

Dok je Unija također pokrenula zajednički fond za oružje, radi na 60 zajedničkih vojnih projekata i ima za cilj dogovoriti nove snage za brzo reagiranje, ulaganja u obrambena istraživanja i tehnologiju također su nepovezana i nemaju nikakvu saradnju, saopćeno je iz EDA.

Izvor: Agencije