U novom muzeju Fidela Castra: ‘Možemo sanjati’

U gradu prepunom trošnih zgrada gdje korijenje drveća probija pločnik, jedna od najvećih vila Havane obnovljena je do svjetlucave ljepote u ime najspornijeg sina Kube.

Centro Fidel Castro Ruz otvoren je prošlog vikenda, sa 10.000 sadnica oko 1.300 različitih vrsta biljaka, tri godine nakon početka radova i pet godina otkako je bivši kubanski lider preminuo.

Na ceremoniji kojoj je prisustvovao i venecuelanski lider Nicolac Maduro, Fidelov brat Raul, kojem je 90 godina, pozdravio je otvaranje muzeja, nazivajući ga „najuzbudljivijom stvari koju je vidio u životu“.

Otvaranje muzeja dolazi u periodu u kojem se Kuba muči da ponovo stane na noge zbog pandemije i loše ekonomske situacije, uzrokovane lošim vodstvom i 60-godišnjim američkim embargom.

Otvaranje je uslijedilo u vrijeme kada vlada slavi gušenje najavljivanih protesta koji su bili planirani sredinom novembra.

‘Fidel ovo ne bi dozvolio’

Dva bloka dalje, svakog dana stvaraju se redovi s ljudima koji žele kupiti hranu. Na novinarsko pitanje, Yanet Hernandez rekla je da nije čula za novi muzej, ali da čeka već dva sata da kupi namirnice.

„Fidel ovo ne bi dozvolio“, rekla je.

Centar sadrži pozorište sa 190 mjesta i prostor za izložbe. U vrtu se nalazi fontana sa stijenama donijetim iz Ria La Plate, rijeke čiji je izvor u planinama na kojima je Fidel napravio prvu vojnu ispostavu 1958. godine kao vođa pobunjeničkih snaga.

Dio je namijenjen biljkama koje su stigle na poklon iz prijateljskih zemalja, poput Venecuele, čiji je nekadašnji lider Hugo Chavez priskočio Kubi u pomoć nakon ekonomske krize koja je uslijedila poslije raspada Sovjetskog Saveza.

Sama kuća, u jednoj od najljepših avenija u Vedadu, „srcu grada“, nekada je pripadala poznatoj Lily Hidalgo Borges.

Stakla, pločice, stepenice od tvrdog drveta i filigranska drvena vrata pažljivo su restaurirani. Hidalgo Borges bio je oženjen Enriqueom Conillom, bogatim bankarom, ali je porodica nakon kubanske revolucije pobjegla u SAD.

Sada, u prostorijama se nude prezentacije „Fidel je Fidel“, sa projekcijama Chaveza, pjesnika Roberta Fernandeza Ratamara i velikog obnovitelja Havane Eusebija Leala, koji su svi preminuli, a u kojima du odali počast Fidelu.

Nakon Fidelove sahrane, Raul je rekao da njegovom bratu neće biti podignute statue. „Lider revolucije se žestoko protivio bilo kakvoj manifestaciji kulta ličnosti , rekao je.

Puške i interaktivni ekrani

U muzeju je govornica na kojoj je Fidel držao svoje čuvene govore, zbirka automatskih puški AK-47 koje je Fidel volio nositi i interaktivni ekrani na kojima se tehnologijom iz kompjuterskih igrica prikazuju borbe, poput one u Zaljevu svinja.

Dok je Castro najčuvenije kubansko ime van te zemlje, dizajneri su se potrudili da spoje njegovo ime s velikim herojem borbe za nezavisnost i pjesnikom Joseom Martijom, čija bista krasi svaki park na otoku.

„Kubanci u SAD-u će biti užasnuti jer Marti je ovdje junak svakome“, rekla je Ada Ferrer, autorica knjige Kuba: Američka historija, za Al Jazeeru. „To je zanimjivo. U ovim trenucima polarizacije u kojima se vode borbe oko sadašnjosti, oni se i dalje bore u vezi prošlosti“, dodala je.

Rene Gonzalez Barrios, historičar i oficir kubanskih oružanih snaga, koji je direktor novog centra, rekao je Al Jazeeri da su inostrani donatori osigurali novac za muzej, ali da su željeli ostati anonimni. Nije rekao koliko je novca potrošeno.

Novi, očito dobro finansiran muzej, u kontrastu je sa ostalim starim kulturnim objektima na Kubi.

Muzej revolucije, smješten u staroj predsjedničkoj palati, renovira se već godinama, tokom kojih je načinjeno malo napretka.

„Sada možemo sanjati“, rekao je jedan kustos, koj je govorio pod uvjetom anonimnosti, jer mu nije dopušteno pričati za medije.

„Ne moramo više govoriti ‘ima muzej u Bostonu’, ili ‘ima muzej u Frankfurtu’. Umjesto toga, možemo reći: ‘Jeste li vidjeli Centro de Fidel Castro Ruiz’. Mi to možemo i ovdje“, dodao je.