Zapadna podrška Ukrajini u oružju i iskustvu: Šta je dobio Kijev i šta još želi?

S početkom dešavanja 2014. i rata u istočnoj Ukrajini koji je uslijedio, Kijev je požurio sa zahtjevom za tehničku i vojnu podršku zapadnih zemalja, koje su mu pružile uređaje, opremu, mehanizme i oružje neophodno za odvraćanje ”ruske agresije” i suprotstavljanje lojalistima Moskve.

Rat je ubrzo potaknuo Ukrajinu da obnovi cijelu svoju vojsku, oslanjajući se na pomoć Zapada, što nije isključivalo nijedno područje potrebno novoj ukrajinskoj vojsci.

Situacija u kojoj se nalazila ukrajinska vojska prije 2014. bila je “katastrofalna”, rekao je vojni stručnjak Taras Chemut za Al Jazeeru. Dodaje da je “ukrajinska vojska postojala samo simbolično. Oružje joj je bilo sovjetsko, a najnovije je, u najboljem slučaju, datiralo iz 1988. godine, a 99 posto je trebalo servisiranje.”

Zapad i obnova ukrajinske vojske

Možda nije ispravno reći da je Zapad izgradio ukrajinsku vojsku, ali je zasigurno odigrao veliku ulogu u tom procesu i podigao njenu težinu u odnosu na rusku vojsku u regionalnoj ravnoteži snaga.

Krenulo se s pružanjem pomoći uglavnom humanitarne prirode, počevši od namirnica, preko medicinske opreme, ambulantnih vozila i terenskih bolnica, a na kraju je došlo i do šljemova, zaštitnih prsluka, vojnih uniformi, pa čak i vreća za spavanje i kreveta.

Zatim se ta podrška ubrzo pretvorila u podršku tehničke prirode koja je podrazumijevala opremu za komunikaciju, izviđanje, navigaciju i noćno osmatranje, radarske stanice, opremu za otkrivanje i uklanjanje mina, autobuse i terenska vozila.

Kasnije je uznapredovala do odbrambenih i ofanzivnih sistema koji su uključivali različite vrste oklopnih vozila, posebno modela HMMWV američke proizvodnje, patrolne brodove, bespilotne izviđačke letjelice i neke vrste oružja i municije.

Izuzetna američka podrška

Američka pomoć se posebno ističe u odnosu na pomoć članica Evropske unije i ostatka Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Od približno četiri milijarde američkih dolara koje je Washington dodijelio Kijevu od 2014. godine, oko 2,5 milijardi dolara je usmjereno samo za podršku vojnoj instituciji, čime su pokriveni troškovi više od 500 vrsta opreme, oružja i municije, dok je pomoć EU-a uglavnom usmjerena na humanitarne aspekte.

Vojni ekspert Taras Chemut objašnjava da su “neke susjedne zemlje obezbijedile lako naoružanje i municiju, prije svega Litvanija, ali da su Sjedinjene Američke Države praktično bile jedine koje su zadovoljile veliki dio potreba Ukrajine za naprednim mehanizmima i opremom izvan okvira NATO-a, jer su zemlje NATO-a, kao što znate, duboko podijeljene oko toga.”

Chemot za Al-Jazeeru pojašnjava da je SAD, nakon što je prevladan šok okupacije Krima i rata u Donbasu, te nakon stabiliziranja političke situacije u Ukrajini krajem 2014.godine, dale ukrajinskoj vojsci oko 250 terenskih vozila za prevoz ljudstva i vojnika. Potom je sredinom 2015. godine SAD počeo da opskrbljuje Ukrajinu s 175 višenamjenskih oklopnih vozila, pored pet pomorskih patrolnih čamaca “Island”, te jednim brojem dronova “Raven” za izviđačke misije.

Prema ekspertu, najistaknutija kvalitativna pomoć koju je Ukrajina dobila od Sjedinjenih Američkih Država, a nije je dobila od drugih, jeste oko 68 lansera s 400 protivoklopnih projektila Javelin.

Kupovina oružja i zajednički projekti

Paralelno sa podrškom, Ukrajina je radila na kupovini borbenih aviona i dronova, te na izgradnji brodova kako bi nadoknadila gubitak većine svoje flote nakon što je Rusija preuzela kontrolu nad obalom Krima.

Od Turske, koju Kijev opisuje kao “strateškog saveznika”, Ukrajina je kupila 21 dron Bayraktar TB2, a planira kupiti i četiri aviona 2022. godine. Nedavno je, također, otvorila zajedničku fabriku za proizvodnju ovog aviona na svojoj teritoriji.

Ukrajina je od Pariza kupila helikoptere tipa Airbus za potrebe Nacionalne garde, a u martu se govorilo o mogućnosti zamjene njenih MiG-ova 29 francuskim avionima Rafale.

Istog mjeseca, pukovnik Serhiy Drozdov, komandant ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, izjavio je da njegova zemlja radi na tome da zamijeni sovjetske lovace švedskim lovcima četvrte generacije, odnosno američkim F-15, te kako teži da dobije američke lovce pete generacije F-35 do 2035. godine.

Ukrajinu s Britanijom povezuje ogroman projekat vrijedan oko 1,7 milijardi britanskih funti za projektiranje i izgradnju ratnih brodova u Ukrajini i Britaniji, revitalizaciju ukrajinskih brodograditeljskih preduzeća i izgradnju dvije baze za ukrajinske pomorske snage.

Američki State Department je odobrio plan prodaje 16 vojnih patrolnih čamaca Mark VI i prateće opreme Ukrajini, po ukupnoj cijeni od oko 600 miliona američkih dolara.

Obuke i vojne vježbe predvođene Zapadom

Zajedničke obuke i manevri nisu ništa manje važni od naoružanja, jer su odigrali veliku ulogu u podizanju sposobnosti ukrajinskih snaga u proteklih osam godina, prema ukrajinskim zvaničnicima.

Ukrajina godišnje izvede oko deset zajedničkih vježbi sa Sjedinjenim Američkim Državama, Britanijom i ostatkom članica NATO-a, a također učestvuje u manevrima i obukama izvan granica svoje teritorije i teritorijalnih voda.

U najistaknutije i najveće manevre takve vrste spadaju kopneni manevri “Rapid Trident” (Brzi trozubac) i manevri “Naseem Al Bahr” (Morski povjetarac) u Crnom moru.

U regiji Lavov na zapadu Ukrajine, vojna baza Yavoriv pretvorena je u centar za obuku ukrajinske vojske, koju uglavnom nadgledaju Sjedinjene Američke Države.

Po prvi put od 2014. godine u regiji Vinica (zapadno od Kijeva) održane su ukrajinsko-američke zračne vojne vježbe prošlog avgusta.

Na teritoriji Ukrajine godinama su prisutne stotine zapadnih stručnjaka, trenera i vojnog osoblja, a Moskva kaže da je među njima 4.000 američkih vojnika.

Šta je Ukrajina postigla? Šta još traži od Zapada?

Sve što je ranije spomenuto nameće pitanje: Šta je Ukrajina postigla tokom posljednjih godina, te šta danas traži od Zapada više nego ikad?

Vojni ekspert Taras Chemut odgovara da je Ukrajina “izgradila novu vojsku tokom ratnog perioda i da u tom okviru dobija stalnu podršku od Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a, čijem se članstvu približava”, kako je rekao.

Bijela kuća je nedavno saopćila da će izdvojiti 750 miliona dolara sigurnosne pomoći Kijevu iz budžeta za 2022.

Chemut kaže da zahtjev za dobijanje zapadne podrške treba trajati sve dok traje rat, a među prioritetima Ukrajine danas je da dobije sljedeće od svojih zapadnih saveznika:

• Napredne borbene avione, nove ili polovne, jer ih praktično nema u ukrajinskim snagama, a avioni koje Ukrajina ima ne mogu se ni uporediti s ruskim zračnim arsenalom.
• Vojni brodovi, jer je Ukrajina izgubila većinu svojih pomorskih kapaciteta, dok je nasuprot tome pojačano prisustvo ruskih snaga u Crnom moru.
• Kvalitativno naoružavanje ili “smrtonosno” oružje, koje se, prema mišljenju stručnjaka, smatra glavnim faktorom koji izaziva bijes i strahove Rusije, poput projektila Javelin i aviona Bayraktar.
• Napredni protivraketni sistemi, o čijoj važnosti se počelo govoriti odnedavno, nakon trenutne krize gomilanja snaga u blizini ukrajinske granice.