Libijski izbori otkazani bez plana izlaska iz krize

Na kocki je mirovni proces koji se smatrao najboljom nadom za okončanje desetljeća haosa i nasilja koje je zahvatilo Libiju.

Libijski premijer Abdul Hamid Dbeibah (EPA)

Libijski parlament saopćio je da se predsjednički izbori planirani za petak neće održati i nije odredio novi datum, ostavljajući mirovni proces u haosu, a sudbinu privremene vlade u neizvjesnosti, piše Reuters a prenosi Hina.

Saopćenje parlamentarnog izbornog odbora bila je prva službena objava odgode, koja je bila očekivana s obzirom na sporove oko pravila, uključujući podobnost nekoliko glavnih kandidata koji izazivaju podjele.

Odbor je kao novi datum predložio 24. januar.

Na kocki je mirovni proces koji se smatrao najboljom nadom za okončanje desetljeća haosa i nasilja koje je zahvatilo Libiju otkako je u pobuni uz podršku NATO-a s vlasti svrgnut Moamer Gadafi 2011. godine.

Vrlo velik broj Libijaca već se prijavio za dobivanje glasačkih listića, što je, kako su političari sa svih strana u Libiji rekli, znak snažne želje naroda za glasanjem.

Frakcije, kandidati i strane sile su iza kulisa razgovarali o tome mogu li se izbori još održati s kratkim odgodom ili je potrebno duže odgađanje kako bi se postigao dogovor o pravnoj osnovi glasanja, navodi britanska agencija.

Posebna savjetnica UN-a Stephanie Williams rekla je na društvenim mrežama da se sastajala s članovima političkog foruma koji je pokrenuo izborni proces prošle godine i ponovila je potrebu za “slobodnim, poštenim i vjerodostojnim izborima”.

U međuvremenu je ugrožen i status privremene vlade koja je postavljena u martu kao dio istog mirovnog procesa, jer joj je parlament sa sjedištem na istoku u septembru uskratio povjerenje.

Sporovi

U saopćenju izbornog odbora od srijede dodaje se da vladi istječe mandat u petak. Međutim, druge glavne frakcije i političke institucije mogu ostati uz vladu, koju također priznaju Ujedinjeni narodi.

Izbori su prvotno sazvani u skladu sa smjernicama koje je podržao UN i koje su predviđale istovremene parlamentarne i predsjedničke izbore 24. decembra – na Nacionalni dan Libije.

Međutim, u političkim institucijama u zemlji nije postignut dogovor o ustavnoj osnovi za izbore ili o pravilima.

U septembru je predsjednik parlamenta Aguila Saleh, i sam predsjednički kandidat, progurao zakon za koji su njegovi kritičari rekli da nije propisno prošao kroz parlament, da je odstupio od smjernica te da je izrađen kako bi koristio njemu i njegovim saveznicima.

Taj zakon, koji je odvojio predsjedničke izbore od kasnijih parlamentarnih, bio je temelj izbornog procesa, iako su ga moćne frakcije i vodeći kandidati odbili.

Uz malo dogovora o pravilima ili o tome tko će ih provoditi ili rješavati sporove, ulazak kandidata koji su izazvali velike podjele u predsjedničku utrku pokrenuo je kolaps procesa.

Trojica najistaknutijih kandidata, istočni komandant Kalifa Haftar, sin bivšeg čelnika Libije Saif al-Islam Gadafi i privremeni premijer Abdulhamid al-Dbeibah, izazvala su najveće podjele.

Haftar je mnogima u zapadnoj Libiji bio neprihvatljiv nakon njegovog napada na Tripoli 2019-20. koji je uništio dijelove glavnog grada. Gadafija je sud u Tripoliju osudio za ratne zločine i mrze ga mnogi od onih koji su se borili u pobuni 2011. godine.

Dbeibah je obećao kada je postavljen na mjesto premijera da se neće kandidirati na izborima, a njegov ostanak na dužnosti uoči izbora naveo je mnoge njegove suparnike da kažu da je imao nepravednu prednost.

Izvor: Agencije