‘Washington Post’: Zašto je CIA toliko zabrinuta za Rusiju i Ukrajinu?

Autor teksta u američkom dnevniku smatra da se Vladimir Putin voli poigravati sa Zapadom i upravlja konfrontacijom gore-dolje tako što šalje trupe na front, a zatim okrivljuje Ameriku da ga je provocirala.

Ruski predsjednik želi da ga Amerika shvati ozbiljno, ali osim toga, želi se osvetiti za ponižavanje Rusije nakon pada komunizma (EPA)

U svojoj kolumni u Washington Postu, David Ignatius je napisao da je američka Centralna obavještajna agencija (CIA) u oktobru otkrila zastrašujuću stvar: da je Rusija pokrenula svoje snage prema ukrajinskoj granici i da je, za razliku od prethodnih operacija gomilanja na granici, pravila tajne planove o tome kako da ih upotrijebi.

Dodao je da je CIA također zabrinuta da potencijalna zona sukoba nije izgleda samo istočni dio Ukrajine, koji su okupirali separatisti podržani od Rusije, a kojem su se ruske snage približile prošlog aprila, već mnogo veće područje zemlje. Zbog toga su se oglasila zvona za uzbunu u agenciji, a zatim i cijeloj američkoj vladi.

Ignatius je prokomentirao da izvještaji o ruskoj mobilizaciji ne mogu doći u gore vrijeme, jer je američki predsjednik Joe Biden nastojao poboljšati odnose s Moskvom nakon samita u junu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Ženevi. Činilo se da Rusi uzvraćaju dijalogom o sajber sigurnosti i strateškoj stabilnosti.

Putin voli da se igra nadmudrivanja sa Zapadom

Kako je napetost rasla do novembra, direktor CIA-e William J. Burns požurio je u Moskvu kako bi upozorio Ruse da će invazija na Ukrajinu uništiti rusku ekonomiju i poništiti svaku nadu u zbližavanje sa Zapadom. No čini se da Putin nije slušao. Rusko gomilanje je nastavljeno, praćeno prkosnom retorikom.

Putin voli da se igra nadmudrivanja sa Zapadom i upravlja konfrontacijom gore-dole, tako što šalje trupe na front, a zatim okrivljuje Ameriku da ga je provocirala. Ruski lider želi da ga Amerika shvati ozbiljno, ali osim toga, želi se osvetiti za ponižavanje Rusije nakon pada komunizma.

Autor smatra da se Putin voli poigravati sa Zapadom i upravlja konfrontacijom gore-dolje, tako što šalje trupe na front, a zatim okrivljuje Ameriku da ga je provocirala. Ruski lider želi da ga Amerika shvati ozbiljno, ali osim toga, želi se osvetiti za ponižavanje Rusije nakon pada komunizma. Putin “želi ovo prikačiti Americi na svaki mogući način”, kako objašnjava William B. Taylor, bivši ambasador u Kijevu.

Javnno mnijenje najveći Putinov problem

Ignatius ističe da je javno mnjenje, i u Ukrajini i u Rusiji, možda najveći Putinov problem. Koliko god Putin pričao o tajnovitom jedinstvu Kijeva i Moskve, ljudi u obje zemlje ne žele sukob.

Istraživanje javnog mnjenja koje je proveo Nacionalni demokratski institut u avgustu pokazalo je da 76 posto Ukrajinaca želi “potpuno funkcionalnu demokratiju”. Ovaj cilj je podržalo 71 posto ispitanika na istoku. Raspoloženje u Harkovu, ukrajinskom gradu blizu ruske granice, bilo je identično onom u glavnom gradu Kijevu. Kada su upitani da navedu prijetnju zemlji, 82 posto Ukrajinaca je navelo “rusku vojnu agresiju”.

Ignatius je zaključio da je razgovor sa Putinom jedan od načina na koji se “majstor odvažnosti” može zaustaviti, kako ga je opisao bivši zvaničnik CIA-e. Biden to i to planira učiniti i ponuditi mu dostojanstveno povlačenje. Ali ako to ne uspije i Putin napadne Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici razgovarat će ove sedmice o tome kako da ga natjeraju da plati što veću cijenu.

Izvor: Agencije