Njemačka: Teške posljedice za Rusiju ako napadne Ukrajinu

Nova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je rekla da bi bilo koja forma intervencije protiv Ukrajine bi imala ogromne ekonomske i diplomatske posljedice na ruski režim.

Ukrajina je optužila Rusiju da je nagomilala oko 100.000 vojnika na granici zbog moguće invazije na istok Ukrajine (EPA)

Nova ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock izjavila je u utorak da će se Rusija suočiti s “ogromnim posljedicama” ukoliko napadne Ukrajinu.

Nakon telefonskog razgovora s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom navela je da se integritet Kijeva ne smije narušiti.

Baerbock je pozvala na otvoren i iskren dijalog s Rusijom o ukrajinskoj krizi, navelo je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Ovaj razgovor bio je prvi javno objavljeni kontakt između Berlina i Moskve od kako je Olaf Scholz prošle sedmice preuzeo funkciju kancelara Njemačke.

Ogromne posljedice po ruski režim

“Želimo iskren i otvoren dijalog. Teritorijalni integritet Ukrajine ne smije biti narušen”, navelo je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova na Twitteru poslije razgovora Baerbock i Lavrova.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Stockholmu, gdje se susrela sa švedskim i norveškim kolegama, Baerbock je rekla da bi bilo koja forma intervencije protiv Ukrajine imala ogromne posljedice na ruski režim – kako ekonomske, tako i diplomatske.

Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na razgovor u takozvanom normadijskom formatu o rješavanju ukrajinske krize i dodalo da je putovanje bez viza za mlade Ruse također bilo dio razgovora, kao i saradnja na polju hidrogena.

U izjavama sa obje strane nije pomenut planirani plinovod Sjeverni tok 2, koji bi trebao slati plin ka Njemačkoj zaobilazeći Ukrajinu, a koji nije počeo raditi zbog regulatornih prepreka.

Poljska i SAD su zahtijevali da se zaustavi plinovod ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, a nova njemačka vlada se nije javno obavezala da će blokirati Sjeverni tok 2.

Rusija traži garancije od NATO-a

Ukrajina je optužila Rusiju da je nagomilala oko 100.000 vojnika na granici zbog moguće invazije na istok Ukrajine.

Rusija je negirala da planira bilo kakav napad, ali je optužila Ukrajinu i SAD za destabilizirajuće ponašanje i tražila je garancije od NATO-a da se neće širiti na istok.

Lavrov je ponovio taj zahtjev tokom razgovora s Baerbock, navelo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.

“Tokom razgovora o aktuelnim temama, ruska strana se fokusirala na potrebu da se našoj zemlji daju sigurnosne garancije u formi pravnih obaveza da se NATO neće širiti na istok i da neće dovlačiti vojnu infrastrukturu na granice Rusije”, ističe se u saopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

Pomoćnica američkog državnog sekretara Karen Donfried susrela se s vodećim ukrajinskim zvaničnicima u utorak kako bi dala podršku zbog gomilanja ruske vojske.

Izvor: Agencije

Reklama