Nazire se kraj uglja: Fosilno gorivo koje najviše zagađuje
Ugalj je fosilno gorivo koje najviše zagađuje, a emisije stakleničkih plinova iz njegovog izgaranja najviše doprinose klimatskim promjenama.

Britanska vlada kaže da je “kraj uglja na vidiku” nakon što su se Poljska, Vijetnam, Čile i druge zemlje po prvi put obvezale da će postupno ukinuti proizvodnju energije na bazi ugljena i prestati graditi nove elektrane.
Britanski domaćini COP26, u saopćenju objavljenom kasno u srijedu, rekli su da novi potpisnici znače da se 190 nacija i organizacija obvezuje napustiti gorivo.
Ugalj je fosilno gorivo koje najviše zagađuje, a emisije stakleničkih plinova iz njegovog izgaranja najviše pridonosi klimatskim promjenama.
Odvikavanje svijeta od uglja smatra se vitalnim za postizanje globalno dogovorenih klimatskih ciljeva, uključujući ograničavanje globalnog zatopljenja na prag od 1,5 Celzijevih stepeni (34,7 Fahrenheita) kako bi se spriječila katastrofa.
Britanska vlada saopćila je da se potpisnici sporazuma COP26 obvezuju prekinuti sva ulaganja u novu proizvodnju energije iz uglja u zemlji i inostranstvu, kao i brzo povećati proizvodnju čiste energije.
Postupno ukidanje energije uglja
Zemlje sudionice također su se obvezale na postupno ukidanje energije uglja u 2030-ima za velike ekonomije i 2040-ima za manje ekonomije.
“Kraj uglja je na vidiku”, rekao je Kwasi Kwarteng, britanski poslovni i energetski sekretar. “Svijet se kreće u pravom smjeru, spreman je zapečatiti sudbinu uglja i prihvatiti ekološke i ekonomske prednosti izgradnje budućnosti koju pokreće čista energija.”
Odvojeno, Powering Past Coal Alliance – međunarodna kampanja čiji je cilj postupno izbacivanje materijala – rekla je da je osigurala 28 novih članica, uključujući Ukrajinu, koja se obvezala napustiti gorivo do 2035. godine.
Prošle godine ugalj je činio otprilike trećinu ukrajinske električne energije.
Faktori, uključujući zabrinutost zbog zagađenja zbog zagrijavanja planeta i sve lošiji ekonomski profil proizvodnje električne energije iz uglja, u posljednjih su nekoliko desetljeća obuzdali njezin udio u bogatim zapadnim zemljama, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Irsku.
Potrebna ogromna ulaganja
No uglalj je još uvijek proizvodio otprilike 37 posto svjetske električne energije u 2019., a jeftina, obilna lokalna opskrba znači da gorivo dominira proizvodnjom električne energije u zemljama uključujući Južnu Afriku, Poljsku i Indiju.
Te će zemlje zahtijevati ogromna ulaganja kako bi svoje industrije i energetske sektore preusmjerile na čistije izvore.
Globalni cjevovod za nove energetske projekte na ugalj smanjio se posljednjih godina, iako su Kina, Indija, Vijetnam i Indonezija među onima koji planiraju graditi nove elektrane na ugalj.
Ujedinjeno Kraljevstvo nije potvrdilo hoće li te zemlje biti uključene u obećanje o postupnom ukidanju uglja COP26 ili će obećanje Vijetnama utjecati na njegov niz projekata uglja koji su već u fazi prije izgradnje.
Kina je u septembru rekla da će prestati financirati inostrane elektrane na ugalj, iako obećanje nije pokrivalo domaće projekte.
Australija nastavlja ulagati u ugalj
Australija također zaostaje, prema Willu Steffenu, stručnjaku za klimatske promjene na Australskom nacionalnom sveučilištu, koji kaže da zemlja nastavlja ulagati u projekte uglja.
“Nažalost, naša vlada zapravo širi industriju uglja. Otvaramo nove rudnike uglja s životnim vijekom projekta od 25 ili više godina”, rekao je Steffen za Al Jazeeru.
“Ako nastavimo s tim, pariške bismo klimatske ciljeve stavili izvan dosega.”
Na COP26 u četvrtak očekuje se niz financijskih najava koje će pratiti obećanja o uglju – kroz nova ulaganja u čistu energiju i sredstva za podršku radnicima i regijama koje za život ovise o sektoru uglja.
Zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Sjedinjene Države, najavile su partnerstvo s Južnom Afrikom vrijedno 8,5 milijardi dolara na konferenciji COP26 u utorak, kako bi pomogle zemlji brže izbaciti ugljen.