EU i NATO žele pojačati saradnju suočeni s “hibridnim” prijetnjama

Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg ponovo je pozvao Moskvu na “smirivanje” blizu ukrajinske granice i upozorio na “cijenu i posljedice s kojima će se Rusija suočiti ako upotrijebi silu”.

Posjeta Litvaniji Jensa Stoltenberga i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen održana je prije sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u susjednoj Latviji (EPA)

Čelnici Evropske unije i NATO-a obavezali su se tokom posjete Litvaniji, usmjerene na migrantsku krizu u Bjelorusiji i jačanje vojne prisutnosti Rusije blizu Ukrajine, na sveobuhvatniju saradnju zbog “hibridnih” prijetnji.

Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg ponovo je pozvao Moskvu na “smirivanje” blizu ukrajinske granice i upozorio na “cijenu i posljedice s kojima će se Rusija suočiti ako upotrijebi silu”, prenosi Hina.

Posjeta Litvaniji Jensa Stoltenberga i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen održana je prije sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u susjednoj Latviji u utorak i srijedu na kojem će biti i američki državni sekretar Antony Blinken i na kojem će istaknuti zabrinutost stanjem na rusko-ukrajinskoj granici.

Stoltenberg i von der Leyen optužili su Bjelorusiju da je organizirala migrantsku krizu i stvorila “hibridnu” prijetnju Evropskoj uniji, što Minsk poriče.

“U odgovoru na te događaje, važno je da su Evropska unija i NATO oboje optužili Bjelorusiju da je organizirala migrantsku krizu kako bi izazvala ‘hibridnu’ prijetnju, što Minski poriče”, rekla je von der Leyen na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Stoltenbergom i litvanskim čelnicima.

“Razgovarali smo o načinu kako intenzivirati zajedničko djelovanje NATO-a i EU, posebno novom zajedničkom deklaracijom, jer smo jači i sigurniji kada radimo zajedno”, rekao je Stoltenberg

NATO-ov članak 4

Von der Leyen je također naglasila da je EU odlučila utrostručiti na 200 miliona eura iznos sredstava namijenjen za upravljanje granicama u Latviji, Litvaniji i Poljskoj za 2021. i 2022.

Taj iznos se odnosi na vozila za ophodnje i elektronički nadzor, uključujući i bespilotne letjelice.

“Ako se sigurnosna situacija dodatno pogorša, ne isključujemo mogućnost predlaganja NATO-ovog članka 4”, upozorio je litvanski predsjednik Gitanas Nauseda, aludirajući na stanje na granici između svoje zemlje i Bjelorusije.

Prema osnivačkom ugovoru Sjevernoatlantskog sveza, svaka od njegovih članica može tražiti sastanak organizacije kada ocijeni da su njena sigurnost ili neovisnost ugroženi.

Poljska je također upozorila na mogućnost pozivanja na taj članak.

Stoltenberg je rekao da je “neuobičajeno gomilanje” oružja i hiljada vojnika na granicama “vrlo zabrinjavajuće iz brojnih razloga”.

“Poruka Rusiji je da mora pristupiti smirivanju, smanjiti napetosti i pokazati transparentnost”, rekao je i dodao da “slijede posljedice ako ona odluči upotrijebiti silu”.

Izvor: Agencije

Reklama