Armenija i Azerbejdžan spremni za proces razgraničenja

Nakon sastanka sa ruskim predsjednikom, lideri Azerbejdžana i Armenije izrazili su spremnost da započnu proces demarkacije i razgraničenja njihove sporne granice.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev, ruski predsjednik Vladimir Putin i armenski premijer Nikol Pashinyan tokom zajedničke izjave nakon trilateralnih razgovora u Sočiju (EPA)

Nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, lideri Azerbejdžana i Armenije – Ilham Aliyev i Nikol Pashinyan izrazili su spremnost da počnu proces demarkacije i razgraničenja između dvije zemlje.

Na trilateralnom sastanku u Sočiju trojica čelnika složili su se da je u protekloj godini postignut značajan napredak po pitanju Nagorno-Karabaha.

Putin je ukazao na odsustvo neprijateljstava velikih razmjera, povratak oko 53.000 izbjeglica i razmjenu zarobljenika.

“Najvažnije je da se stvaraju uslovi za normalizaciju”, rekao je Putin, prenijela je novinska agencija Anadolija.

On je pozdravio odluku armenskih i azerbejdžanskih lidera da se sastanu u Briselu sljedećeg mjeseca, rekavši da će direktna komunikacija pomoći da se situacija normalizuje.

Aliyev je istakao da je situacija na području pod ruskim mirovnim snagama stabilna, bez ozbiljnih incidenata.

“Želim da se zahvalim ruskom mirovnom kontingentu na njihovim aktivnostima”, rekao je Aliyev.

Istakao je da su zahvaljujući posvećenosti Azerbejdžana ispunjene skoro sve odredbe rusko-armensko-azerbejdžanskog trilateralnog sporazuma o prekidu vatre.

Pashinyan je također pohvalio rad ruskih mirovnih snaga, rekavši da “oni igraju ključnu ulogu u stabilizaciji situacije u Nagorno-Karabahu i regiji”.

“Ali želim da naglasim da, nažalost, situacija nije stabilna kako bismo željeli. Od 9. novembra na desetine ljudi je poginulo na obje strane”, rekao je.

Osim pitanja razgraničenja, Pashinyan je ponudio da se razgovara i o problemu zatvorenika i ratnih zarobljenika.

Dodao je da rješenje o Nagorno-Karabahu treba razmatrati u različitim formatima, uključujući i direktne kontakte.

“Armenija je spremna da započne proces razgraničenja i demarkacije, a za nas je važna i rasprava o otvaranju saobraćaja. Iskreno smo zainteresovani za rješavanje ovih pitanja”, rekao je Pashinyan.

Spor traje tri decenije

Odnosi između bivših sovjetskih republika Armenije i Azerbejdžana problematični su od početka 90-ih godina prošlog vijeka kada je Armenija okupirala Nagorno-Karabah i još sedam susjednih regija koje su suvereni dio teritorije Azerbejdžana.

Armenske snage su 27. septembra prošle godine započele nove napade na naselja i vojne položaje Azerbejdžana, a azerbejdžanska vojska je odgovorila operacijom s ciljem oslobađanja okupiranih regija i uspjela je nanijeti velike gubitke Armenskim snagama te osloboditi gradove i više od 300 naseljenih mjesta u toj regiji.

Armenija i Azerbejdžan su 10. novembra 2020. godine postigle dogovor o okončanju sukoba u Nagorno-Karabahu. Sporazum je postignut uz posredstvo Rusije i predvidio je povlačenje Armenskih snaga iz Lacina, Kelbecera i Aghdama. Ruske i turske mirovne snage su uključene u mehanizam za monitoring poštivanja primirja.

Izvor: Agencije