Rad od kuće: Blagoslov ili prokletstvo?

Studije su pokazale da su jedan do dva dana rada od kuće sedmično idealni, kaže Hannes Zacher sa Univerziteta u Leipzigu.

Jutarnji poslovni sastanak u pidžami, joga u stanu u vrijeme ručka i više vremena za porodicu za mnoge radnike koji rade od kuće samo su utopija (EPA)

Jutarnji poslovni sastanak u pidžami, joga u stanu u vrijeme ručka i više vremena za porodicu navečer: stvarna iskustva većine ljudi koji u vrijeme pandemije koronavirusa rade od kuće imaju malo sličnosti s ovakvom utopijskom i možda pomalo klišeiziranom vizijom.

Nakon godinu i po pandemije korona virusa, studije i ankete pokazale su različite oblike psiholoških i fizičkih posljedica rada na daljinu.

Jedno je potpuno jasno: rad od kuće u raznim je dijelovima svijeta dodatno potaknula upravo pandemija, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.

Broj umrlih i zaraženih od tada se možda smanjio, posebno ondje gdje je vakcinacija stanovništva veća, no podaci su neumoljivi – stopa zaraze još uvijek je vrlo velika i nismo se vratili na stanje koje je vladalo prije pandemije.

Osjećaj izoliranosti među zaposlenicima

Do sada provedene studije ukazuju na brojne negativne posljedice rada od kuće.

Primjer je Microsoftova studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Human Behavior.

Tehnološki div, koji je naručio analizu, na rad od kuće prešao je u martu 2020. godine.

Studija je analizirala podatke o radu na daljinu i o međusobnoj komunikaciji gotovo 61.000 zaposlenika od decembra 2019. do jula 2020. godine.

Rezultati: Premda su ljudi za vrijeme rada od kuće postali produktivniji, istodobno su patili komunikacija i uobičajena saradnja među raznim odjelima kompanije.

Zaposlenici su provodili manje vremena u direktnoj komunikaciji “jedan na jedan” te su, umjesto toga, češće koristili e-mail ili tekstualne poruke.

Autori studije zaključili su da takav način komunikacije neminovno rezultira osjećajem izoliranosti među zaposlenicima, ali i smanjenom razmjenom informacija, što može negativno utjecati na proizvodnju i inovacije.

Videopoziv je uvijek bolji od e-maila

Za Hannesa Zachera, industrijskog i organizacijskog psihologa Univerziteta u Leipzigu, studija pokazuje samo jednu stranu problema.

“Premda Microsoftova analiza nudi prilično negativnu perspektivu, postoji i istraživanje koje pokazuje da zaposlenici mogu pozitivno reagirati na mogućnost rada od kuće, no samo u slučaju da se realizira unutar točno određenih okvira.”

Zacher kaže kako su studije pokazale da su jedan do dva dana rada od kuće sedmično idealni da bi radnici bili zadovoljni i produktivni.

U tom bi se slučaju mogle kombinirati dvije vrste komunikacije među radnicima – ona digitalna, ali u ostatku sedmice i njihov direktan razgovor “licem u lice”.

“Sa psihološkog stajališta, videopoziv je još uvijek bolji od e-maila. No, dugoročno ipak ne može zamijeniti razgovor ‘licem u lice’, posebno kada je riječ o razgovoru tokom kojeg se zajedničkim snagama postižu kreativna rješenja ili se rješavaju međusobne nesuglasice.”

Zacher je krajem 2019. godine počeo istraživanje u koje je uključio ​​gotovo 1.000 radnika.

Postavio im je niz pitanja o fizičkom i mentalnom zdravlju.

Eekstroverti  odjedanput pod većim stresom

Zbog pandemije se njegov rad pretvorio u dugoročnu studiju, pa je od marta  2021. godine sudionike počeo anketirati na mjesečnoj bazi.

U tom je razdoblju psiholog prikupio zanimljiva opažanja o posljedicama pandemije korona virusa na poslovni svijet i svijet rada.

“Prije pandemije ekstroverti su bili sretniji i osjećali su se ugodnije od introvertiranih radnika”, rekao je Zacher, dodavši da se to u međuvremenu izmijenilo.

“Zbog novonastale situacije, ekstroverti su odjedanput bili pod većim stresom, a introvertirane osobe s njom su se nosile puno uspješnije.”

Vrlo suzdržane osobe su mu kazale da je oblik komunikacije poput videopoziva za njih ugodniji od komunikacije uživo.

Istodobno su Zacher i kolege uočili da se određeni timovi unutar kompanije brže dijele u podskupine nego ranije, što je opažanje koje se poklapa s jednim od rezultata Microsoftove studije.

Problemu organizacijskih silosa

Riječ je o otprije poznatom problemu organizacijskih silosa.

Termin je to koji označava nedovoljnu ili nikakvu saradnju između različitih organizacijskih odjela.

Prema ranijem istraživanju Američkog udruženja menadžera (AMA), gotovo 80 posto ispitanika primijetilo je pojavu organizacijskih silosa u svojim kompanijama.

Od toga je 90 posto zaključilo da ta pojava, izuzetno negativna za interno funkcioniranje kompanije, pridonosi klanovskim borbama za premoć između različitih odjela i njihovih menadžera te ličnim konfliktima, čije su posljedice nedovoljna saradnja i loši rezultati na nivou cijele kompanije.

“Moguća prelomna tačka nastaje između zaposlenika koji su fizički prisutni u uredu i onih koji rade od kuće”, pojasnio je Zacher.

U ovome slučaju uprava bi morala garantirati radnicima da se ne osjećaju kao da ih se tretira nejednako.

Za jednake predispozicije i mogućnosti

“Menadžeri u ovakvim situacijama moraju iskomunicirati potencijalni problem i opravdati te pojasniti zbog čega neki rade od kuće, a neki ne, tako da ne pate ni zaposlenici, ni kompanija.”

U svim raspravama o radu na daljinu ne smijemo zaboraviti ni to da je mjesto rada vrlo važno, jer “ured je mjesto gdje svi zaposlenici posjeduju jednake predispozicije i mogućnosti”, kaže Zacher.

Nasuprot tome, u slučaju rada od kuće vidljivi su razni socio-ekonomski faktori.

“Naprimjer, parovi bez djece u velikom stanu sigurno će puno efikasnije raditi na daljinu od samohranih roditelja ili mlađih zaposlenika koji žive u manjim prostorima ili u zajedničkim stanovima koje dijele s jednim ili više sustanara”.

Izvor: Agencije

Povezane

Ekspanzija rada od kuće podići će produktivnost američke ekonomije za pet posto, najviše zbog uštede vremena koje inače trošimo u prevozu, pokazalo je novo istraživanje.

Published On 23 Apr 2021
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO