Treba li se testirati na antitijela prije treće doze?

Šest mjeseci nakon druge doze vakcine protiv covida potrebna je dovakcinacija trećom, složni su imunolozi. Može li test na antitijela otkriti kada je tačno vrijeme za takozvanu “booster” dozu? 

"booster“ doza neće samo obnoviti nivo vašeg imuniteta nego i  omogućiti djelotvorniju zaštitu od one koju ste imali nakon druge doze (Reuters)

Nije sporno da se nivo zaštite od korona virusa znatno povećava nakon primanja treće doze vakcine. Ipak, mnogi se pitaju je li im je stvarno potrebna ta treća doza? Možda im je u organizmu ostalo dovoljno antitijela nakon prethodne dvije vakcinacije?

Mnogi koji postavljaju ista pitanja, možda razmišljaju o testu na antitijela kako bi mogli donijeti odluku o trećoj dozi.

Ali stručnjaci vjeruju da su spomenuti testovi korisni samo do određene mjere.

U nastavku slijede odgovori na brojna pitanja o tome, koje je pripremila dpa.

Koje su prednosti dodatne vakcinacije?

“Booster“ doza će doista osnažiti vaš imunološki sistem i učiniti ga spremnijim za odbranu organizma u slučaju zaraze Sars-CoV-2 virusom.

Međutim, često korišteni termin “booster“ (jačanje) nije sasvim tačan, kaže njemački imunolog Cartsen Watzl, jer se dodatnom vakcinacijom zapravo obnavlja ono što je nestalo.

Uistinu, “booster“ doza neće samo obnoviti nivo vašeg imuniteta nego i  omogućiti djelotvorniju zaštitu od one koju ste imali nakon druge doze.

Svaki put kada imunološki sistem dođe u doticaj s uzročnicima bolesti ili vakcinom, on postaje snažniji i izdržljiviji, objašnjava Watzl za dpa, prenosi Hina.

Trebamo li test na antitijela prije treće doze?

Testiranje na antitijela nije bez razloga. Želite znati na kojem je nivou vaša zaštita nakon prethodnih vakcinacija i na osnovu tog podatka procijeniti je li vam potrebno dodatno.

U tom kontekstu test na antitijela može razjasniti neke stvari, smatra Andreas Bobrowski, predsjednik Strukovnog udruženja njemačkih laboratorijskih ljekara.

Međutim, ne preporučuje ga za opću upotrebu. Iz takvih testova važne informacije o tome koliko su uspješne bile prve dvije doze mogu dobiti oni koji su podložni zarazama ili su općenito imunokompromitirani, objašnjava.

Naučnici se nisu usaglasili u tome koliki je nivo antitijela garancija za sigurnu zaštitu, a to znači da se čak i nakon takvog testa možete osjećati nesigurno.

Šta nam govore rezultati testova na antitijela?

Prema Bobrowskom, test provjerava nivo IgG antitijela koja se formiraju kao rezultat vakcinacije.

Imunoglobulini (antitijela) su proteinske molekule koje stvara imunološki sistem kao reakciju na ulazak neke strane supstance u organizam (antigena). Pet je razreda imunoglobulina: IgA, IgM, IgG, IgE i IgD.

IgG se nalazi u međućelijskom prostoru i štiti ga od infekcije. Dokazivanjem prisustva ovog antitijela može se pokazati da je postojalo prethodno obolijevanje ili da je provedena imunizacija. IgM prvi od imunoglobulina reagira na infekciju i ukazuje na akutnu fazu oboljenja.

Ako se odlučite testirati na antitijela, važno je da metoda testiranja omogućuje rezultate koji se mogu uspoređivati. To je moguće ako se primjenjuje standard Svjetske zdravstvene organizacije koji se izražava u mjernoj jedinici BAU/ml (BAU= Binding Antibody Units).

Međutim, ne postoje utvrđene granice za BAU/ml iznad koje se osoba smatra zaštićenom, napominje Watzl, koji vjeruje da nije važno znati količinu antitijela prije treće doze.

Postoji li procjene o tome koliko je ipak premalo?

Da, postoje.

“Rezultat ispod 21,8 BAU/ml ukazuje na to da ne možemo računati na zaštitu koju inače osiguravaju IgG antitijela”, otkrio je Bobrowski.

“S druge strane, rezultati iznad 21,8 BAU/ml velika su siva zona u kojoj je teško odrediti kad je zaštita dovoljno učinkovita“, kaže Bobrowski.

“Po mojoj procjeni, vrijednosti iznad 500 dovoljne su visoke i u tom slučaju ne trebate žuriti po treću dozu“, kaže doktor Bobrowski.

Sve iznad 1000 BAU/ml  može se smatrati odličnom zaštitom, dodaje.

Njegove se procjene podudaraju s Watzlovim. “Nivo antitijela iznad 1000 BAU/ml u korelaciji je s poprilično dobrim nivoom zaštite od infekcije“, rekao je.

Je li štetno vakcinisati se ako je nivo antitijela visok?

Ne, ako je vjerovati Institutu Roberta Kocha, vodećem naučno tijelu u Njemačkoj.

Ipak, mnogi griješe kada pretpostavljaju da je bolje pričekati s trećom dozom u slučaju visokog nivoa antitijela u organizmu.

Ako još uvijek imate dobar nivo imuniteta, nema razloga za brigu što se tiče “booster“ doze. Vaša zaštita može samo postati bolja.

Šta ako su rezultati testa na antitijela vrlo niski?

Ne paničarite, odgovara imunolog Watzl. “Zaštita od težih simptomatskih oblika bolesti i dalje može biti visoka“, dodaje.

“Ne brinite se zbog niske nivoa antitijela, ali se prijavite za dodatnu vakcinaciju“.

Koliko košta test na antitijela?

U većini zemalja ovi testovi nisu pokriveni policom zdravstvenog osiguranja ili nekim oblikom vladinih subvencija, stoga građani moraju pokriti troškove iz svog džepa.

Ali testovi na antitijela koji mjere učinke prethodnih vakcina koštaju manje od PCR testa.

Ima li smisla promijeniti vakcinu prilikom primanja treće doze?

Da, ali ne djeluju sve kombinacije jednako.

Oni koji su stekli osnovi nivo imuniteta zahvaljujući jednoj od vektorskih vakcina poput AstraZenece ili Johnson&Johnsona svakako će primiti neku drugu vrstu vakcine kod treće vakcinacije što, prema dostupnim podacima, uveliko podiže imunološku zaštitu.

Ako su prve dvije doze bile mRNK vakcina, mnogi će se pitati trebaju li odabrati nekog drugog proizvođača? Na primjer, hoćete li se nakon vakcinacije Pfizerom sada odlučiti za Moderninu vakcinu? Ili obrnuto?

Istraživanja iz SAD-a pokazuju da “kombiniranje mRNK vakcina“ (primjerice, prve dvije doze Pfizerovom vakcinom, a treća Moderninim), dovodi do zanemarivih razlika u jačanju imunološke zaštite. 

Po učinku na nivo antitijela u slučaju kombinacija Pfizer/Moderna, Pfizer/Pfizer, Moderna/Pfizer i Moderna/Moderna nije toliko važno koju ćete mRNK vakcinu odabrati za “booster“ dozu, zaključuje Watzl.

Je li potrebno čekati pola godine?

Stručnjaci najčešće preporučuju vremenski razmak od šest mjeseci između vakcinacije drugom i trećom dozom. Je li potrebno čekati toliko dugo?

Teoretski, možete se vakcinisati i ranije. Watzl spominje razdoblje od 4 do 8 mjeseci kad su u pitanju osobe sa zdravim imunološkim sistemom.

Osobe sa značajno oslabljenim imunološkim sistemom mogu doći po treću dozu već nakon 28 dana, sudeći prema preporuci Instituta Roberta Kocha.

To se odnosi i na one koji su vakcinisani jednom dozom vakcine Johnson&Johnsona.

Izvor: Agencije