Rusko-ukrajinska napetost: Vještačka kriza ili predstojeći sukob

Ukrajinci računaju na podršku SAD-a i NATO-a, koja je dosegla tačku da republikanski zastupnik u Senatu objavi da je Washington poslao vojno osoblje u Ukrajinu zbog trenutnih tenzija.

Ukrajinski graničari postrojeni na granici s Bjelorusijom u regiji Volynia (Reuters)

Piše: Safwan Jolak

Usred trenutnih tenzija i eskalacije između Rusije i Zapada, Ukrajina se ponovo pojavljuje kao glavna arena za moguću konfrontaciju, pogotovo što se mnogo faktora, razloga i optužbi koje dolaze s obje strane vrti oko ove zemlje ili ukazuju na nju.

To uključuje eskalaciju u separatističkoj istočnoj Ukrajini, manevre i kontramanevre u Crnom moru, veliko rusko raspoređivanje na istočnoj, južnoj i sjevernoj granici, pitanje kontroverznog plinovoda Sjeverni tok 2, pa čak i izbjegličku krizu na obližnjoj bjelorusko-poljskoj granici i još mnoga druga pitanja.

Veliko gomilanje ruske vojske u blizini granice s Ukrajinom je najužarenije pitanje, koje podsjeća na uzbunu koju su izazvala slična gomilanja prošlog aprila.

Kijev strahuje od ruske ‘invazije’

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je upozorio da je Rusija skupila oko 100.000 boraca na ukrajinskoj granici, no Rusija je ponovo naglasila da ne planira nikakvu vojnu intervenciju na ukrajinskoj teritoriji i da ima pravo grupirati bilo kakve vojne snage na svojoj teritoriji.

Čini se da Ukrajina ozbiljno shvata ove “prijetnje” i izglede za rusku “invaziju” na svoju teritoriju, kako kažu zvaničnici SAD-a i NATO-a.

U proteklih nekoliko dana ukrajinski ministar odbrane Oleksiy Reznikov posjetio je nekoliko baza i vojnih ispostava i najavio da njegova zemlja namjerava rasporediti protivbrodske raketne sisteme ”Nepton” na svojim južnim granicama i kupiti još dronova od Turske.

Zamjenica ministra odbrane Hanna Maliar rekla je da je “ukrajinska vojska stavljena u “stanje stalne pripravnosti” zbog odbrane zemlje od invazije velikih razmjera te kako bi se se suprotstavila svakom pokušaju Rusije da zauzme položaje u vitalnoj infrastrukturi”.

Ukrajina je ranije saopćila da je raspoređeno oko 8.500 vojnika na njenoj sjevernoj granici s Bjelorusijom, u očekivanju priliva migranata u kratkom roku i ulaska ruskih vojnika (ili subverzivnih izviđačkih grupa prerušenih u migrante), kako ih je opisala jedna vojna brigada.

Spremno 600 britanskih vojnika

Uz lokalne pripreme, Ukrajinci računaju i na podršku saveznika na Zapadu, tačnije Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a, posebno u kontekstu neumornih nastojanja zemlje ka članstvu u NATO-u.

Ovdje dolazi do izražaja jedna upečatljiva činjenica, a to je da današnja eskalacija nailazi na nezapamćenu podršku Zapada Ukrajini i nije ograničena, kao što je to bilo ranije, na izražavanje političke podrške, pozive na smirenje i prijetnje sankcijama.

Ova podrška ide dotle da je Michael Turner, republikanski zastupnik u američkom Senatu, izjavio da su Sjedinjene Američke Države već poslale vojno osoblje u Ukrajinu u kontekstu trenutnih tenzija.

Osim toga, Velika Britanija je najavila kako je spremna poslati 600 vojnika u Ukrajinu u roku od 36 sati.

U tom kontekstu, u Ukrajinu je u ponedjeljak stigla nova tura američke odbrambene pomoći, koja je uključivala gotovo 80 tona municije, prema saopćenju američke ambasade u Kijevu.

Agencija Bloomberg je izvijestila da SAD trenutno razgovara s evropskim saveznicima o mogućim odgovorima u slučaju da ruski predsjednik Vladimir Putin preduzme bilo kakve vojne mjere protiv Ukrajine.

Putinova ‘humanitarna podrška’ separatistiima

Među tim odgovorima su i nove sankcije Moskvi i pružanje veće sigurnosne pomoći Kijevu.

Pored toga, nastavljaju se vojne vježbe Ukrajine, SAD-a, Turske i Rumunije u vodama Crnog mora, uz učešće sedam ratnih brodova, među kojima je i američki komandni brod “Mount Whitney”, čije je prisustvo u regiji razbjesnilo Rusiju.

Usred svega toga, čini se da i Rusija shvata ozbiljno ovu podršku, stoga ubrzava korake da ojača svoje linije ”odbrane ili napada”.

Putin je u ponedjeljak potpisao uredbu o “humanitarnoj podršci” separatističkom stanovništvu istočne Ukrajine, što je izazvalo val sumnji i bijesa u Ukrajini.

“Ova humanitarna podrška je šamar svima onima koji su iskreno tražili mirno rješenje”, rekao je bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u objavi na Twitteru.

Time je aludirao na ranije optužbe koje je Ukrajina iznijela protiv Rusije da “kamionima za humanitarnu pomoć” prebacuje opremu, oružje i vojnike separatistima koji su joj lojalni.

‘Od Rusije se može svašta očekivati’

Pored toga, Rusija jača vojno prisustvo u sjevernim regijama u blizini Ukrajine, nakon što je završena zajednička vojna vježba “Zapad 2021” s Bjelorusijom.

Moskva ne krije da to provodi s ciljem da ”zaštiti svoju sigurnost, kao posljedica agresivnog djelovanja NATO-a”.

Uprkos tome što su brojne zvanične izjave skeptične u pogledu namjera te upozoravaju na opasnost od eskalacije i njenih posljedica, pojavljuju se glasovi koji izražavaju drugačije stavove, iako su slabi.

Pisac i politički analitičar Dmitry Voronkov ne smatra vjerovatnim ”scenarij ruske invazije”, kako ga je nazvao, ”iako se od Rusije može svašta očekivati”.

Da bi postigla svoje ciljeve protiv Ukrajine i Zapada, pojašnjava Voronkov, Rusija može podržati svoje lojaliste, isprovocirati unutrašnje i granične sukobe, koristiti oružje za cyber napade, pitanje imigracije i drugo.

”Što se tiče opcije totalnog rata, mislim da je ona besmislena i bespotrebna za Putina”, kazao je.

Zamrzavanje Sjevernog toka 2 na određeni period

“Ako uzmemo u obzir da je Ukrajina prije nekoliko dana negirala prisustvo novog ruskog vojnog gomilanja na granici, a zatim iznenada počela upozoravati na to, ne može se isključiti da je ono što se događa vještačka kriza čija je arena Ukrajina te namjerna provokacija Rusije koju podstiče Washington kako bi se stvorila određena tenzija, koja je, čini se, u njegovom interesu”, kaće ovaj analitičar.

Voronkov smatra da Amerikanci možda žele potkopati povjerenje Evropljana u Rusiju, posebno u Berlinu.

Dakle, ovo može biti prilika da se izvrši veći pritisak na Rusiju i spriječi u tome da poveća svoj utjecaj i savezništvo s Kinom kroz pooštravanje sankcija i zamrzavanje Sjevernog toka 2 na određeni period, uporedo sa sve većim napredovanjem NATO-a prema njenim granicama.

Izvor: Al Jazeera