Evropski ured za azil prerasta u agenciju s većim ovlastima

Evropski parlament ove je sedmice prihvatio pretvaranje Evropskog potpornog ureda za azil u Agenciju za azil koja će imati veće ovlasti u primjeni evropskog sistema azila.

“Ovo je tek početak reforme evropskog sistema azila, bude li za to potrebe,” izjavila je Elena Jončeva, bugarska zastupnica iz redova socijaldemokrata (S&D) i izvjestiteljica parlamenta za uredbu o Agenciji za azil, piše Hina.

Zastupnici u Evropskom parlamentu su u četvrtak na mini-plenarnoj sjednici u Briselu potvrdili dogovor Parlamenta i Vijeća EU-a o toj novoj EU-ovoj agenciji postignut u julu.

Nova agencija imat će veće ovlasti u koordinaciji, promicanju saradnje i razmjeni informacija među državama članicama po pitanju azila i pružati pomoć u primjeni zajedničkog evropskog sistema azila.

Brže procedure

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je nakon postizanja dogovora Vijeća i Parlamenta ustvrdila da će osnivanje Agencije “pomoći da se procedure za rješavanje zahtjeva za azil u EU-u učine bržim i uniformnijim”.

Agencija će uspostaviti skupinu od minimalno 500 stručnjaka za azil koji će članicama Unije pružati pomoć na terenu, posebice kod relokacije i preseljavanja izbjeglica i tražitelja azila. Najveći broj tih stručnjaka koji će se raspoređivati prema potrebi, odnosno u slučajevima kada se neka od članica nađe pod vanrednom pritiskom migrantskog vala, dolazi iz Njemačke i Francuske, 86 i 80, a Hrvatska će dati pet stručnjaka.

Uz to, Agencija će od 31. decembra 2023. godine biti odgovorna za nadzor provedbe EU-ovog sistema azila u zemljama članicama. Takvo praćenje može obuhvatiti poštivanje kriterija za postupanje spram tražitelja azila, uključujući kriterije koji se odnose na poštivanje procedura, ljudskih prava, uvjeta prihvata i zaštitu djece.

Promjena u odnosu na dosadašnji Evropski potporni ured za azil je, po zahtjevu Evropskog parlamenta, i uspostava novog mehanizma za prigovore za što će biti nadležan poseban Službenik za temeljna prava.

Odgovornost tog službenika će biti da novouspostavljena Agencija u svom djelovanju ne krši temeljna ljudska prava i promiče poštivanje tih prava u EU-ovoj politici azila, a eventualne prigovore će moći upućivati sve osobe, ili njihovi predstavnici, koje smatraju da su im postupanju Agencije kršena prava.

“Dugo smo pregovarali o tome kako riješiti problem migracija”, rekla je Jončeva u obraćanju parlamentu.

Zajednički evropski sistem

Evropska komisija je predložila uspostavu ove agencije u maju 2016. godine u sklopu sedam zakonodavnih prijedloga za poboljšanje funkcioniranja zajedničkog evropskog sistema azila nakon pritiska kojeg je stvorila migrantska kriza.

Pregovori između Vijeća EU i Evropskog parlamenta započeli su u decembru 2016, a privremeni dogovor Vijeća i predstavnika Evropskog parlamenta postignut je tek nakon pet godina, u julu 2021. godine.

Prihvatanje odluke o uspostavi nove agencije bilo je opterećeno podjelama među članicama u pitanju reforme EU-ovog sistema azila i migracijskih politika.

Sredozemne zemlje, najizloženije migracijskim valovima, ustrajavaju na cjelovitom rješenju za pitanje migracija i pribojavaju se da bi usvajanje parcijalnih mjera moglo oslabiti njihov utjecaj na konačni EU-ov migracijski paket.

Strahovi članica EU-a

Dok te zemlje, ponajviše Grčka i Italija, u središte rasprave žele postaviti pitanje solidarnosti među članicama u zbrinjavanju, relokaciji i repatrijaciji migranata i azilanta, sjeverne članice najviše zabrinjava slobodno kretanje migranata i azilanata na prostoru EU-a.

Dio članica, uglavnom s istoka Evrope, pak odbija obvezu prihvaćanja migranata koji bi se razmještali iz članica koje se nalaze na vanjskim granicama Unije, odnosno zemalja ulaza u EU gdje migranti podnose zahtjeve za azil.

Postignuti dogovor u obzir stoga uzima činjenicu da su u toku rasprave o novom paktu o migracijama i azilu te se odgađa početak primjene mehanizma praćenja, a portugalsko predsjedništvo EU-a tako je ovog ljeta odgodilo i razgovore o reformi sistema dijeljenja biometrijskih podataka i otisaka prstiju među članicama, Eurodac.

Parlament je privremeni sporazum podržao s 392 glasa za, 92 protiv, mahom zastupnika desnih političkih grupacija Evropski konzervativci i reformisti (ECR) i Identitet i demokratija (ID), te 73 suzdržanih. Kada sporazum formalno prihvati i Vijeće objavit će se u službenom listu EU-a i stupiti na snagu za 20 dana nakon objave.

Jončeva je glasanje u Evropskom parlamentu prozvala “historijskim trenutkom za reformu Zajedničkog evropskog sistema azila” i istaknula da su unatoč zahtjevnim pregovorima uspjeli prevladati razlike s Vijećem kako bi došli do konačnog sporazuma.