Šta sprečava Bidena da ponovo otvori konzulat u Istočnom Jerusalemu?

Od 1844. godine američka vlada pruža svoje konzularne usluge i uređuje svoje političke odnose s Palestincima preko svog konzulata u Istočnom Jerusalemu. Nakon uspostavljanja Države Izrael 1948. godine, generalni konzulat Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Jerusalemu isključivo se bavio pitanjima i procedurama vezanim za Palestince, dok su zadaci Američke ambasade u Tel Avivu bili ograničeni na radnje i procedure vezane za Izraelce.

U periodu između 1949. i 1967. godine konzulat je zatvoren, a stanovnici Zapadnog Jerusalema su odlazili u Tel Aviv po vize, dok su stanovnici Istočnog Jerusalema i Zapadne obale odlazili u Amman, glavni grad Jordana. Nakon rata 1967. godine, Washington je odlučio obnoviti usluge izdavanja viza iz svog konzulata u Istočnom Jerusalemu. Konzulat je postao službeni kanal komunikacije s palestinskim zvaničnicima, neovisno od američke ambasade u Izraelu, i to se nastavilo sve dok ga bivši predsjednik Donald Trump nije zatvorio 2018. godine.

Iako je Trump zatvorio konzulat u Istočnom Jerusalema i integrirao ga u novu američku ambasadu u Jerusalemu, nakon što je premještena iz Tel Aviva kada je SAD priznao Jerusalem kao glavni grad Izraela, u svom govoru u kojem je najavio američki plan za mir na Bliskom Istoku, poznat kao “Dogovor stoljeća” 28. januara 2020. godine, Trump je rekao: “Ova mapa će više nego udvostručiti palestinsku teritoriju i dati Palestini glavni grad u Istočnom Jerusalemu, gdje će Amerika s ponosom otvoriti svoju ambasadu.”

Neispunjeno obećanje

Tokom svoje predizborne kampanje, predsjednik Joe Biden obećao je da će ponovo otvoriti američki konzulat u Jerusalemu. Državni sekretar Tony Blinken nekoliko puta je ponovio da će njegova zemlja “krenuti naprijed s procesom ponovnog otvaranja konzulata u Istočnom Jerusalemu u kontekstu produbljivanja ovih odnosa s Palestincima.”

Političke podjele unutar Izraela i ponovljeni izbori koji su doveli do formiranja desničarske vlade u junu olakšali su Bidenu da ne realizira dato obećanje o ponovnom otvaranju konzulata u Istočnom Jerusalemu.

Od formiranja izraelske koalicione vlade, koju predvodi Naftali Bennett, Izrael je jasno ponovio da se protivi ponovnom otvaranju konzulata. Bennett je u intervjuu za CNN rekao da “nema mjesta za još jedan američki konzulat u Jerusalemu. Mi uvijek iznosimo svoj stav tiho, bez drame i očekujemo da bude shvaćen. Jerusalem je glavni grad jedne države, a to je Država Izrael”.

Ambasador David Mack, bivši zamjenik državnog sekretara za bliskoistočne poslove, koji je prethodno radio u američkom konzulatu u Istočnom Jerusalemu nakon rata 1967. godine, kritizirao je nevoljkost predsjednika Joea Bidena da preduzme bilo kakav korak koji bi potaknuo nastavak pregovora o dvodržavnom rešenju.

Ambasador Mack smatra da Izrael takav stav temelji na svojoj jednostranoj viziji o potpunom i apsolutnom suverenitetu nad cijelim Jerusalemom, “a to je nešto što ostatak svijeta ne priznaje, osim tvrdolinijaških pristalica Izraela unutar Sjedinjenih Američkih Država koji su desničarski evangelistički kršćani.”

Iako nisu poduzeti nikakvi ozbiljni koraci u pravcu pokretanja mirovnog procesa ili ponovnog otvaranja konzulata, jevrejski lobi je nekoliko koraka ispred u svom nastojanju da spriječi bilo kakvo ozbiljno razmatranje ponovnog otvaranja konzulata u Istočnom Jerusalemu.

Rabin Aryeh Spero, predsjednik organizacije Klub za Ameriku i glasnogovornik Nacionalne konferencije za jevrejska pitanja, napao je američku administraciju i istakao da ”Biden insistira na uspostavljanju američkog konzulata za palestinske Arape u gradu Jerusalemu. Budući da SAD već ima svoju ambasadu u Jerusalemu, otvaranje još jednog američkog konzulata ukazuje na to da Bidenova administracija planira učiniti Jerusalem glavnim gradom palestinske arapske države u budućnosti, čime će ukinuti zakone o ambasadi u Jerusalemu iz 1995. i 2015. godine.”

Planovi i zabrinutost

Sa svoje strane, Aaron David Miller, bivši zvaničnik koji se bavio pitanjem bliskoistočnog mirovnog procesa, smatra da je Benettova vlada uvjerena da je Biden zaokupljen izrazito teškom domaćom agendom. S druge strane, američki predsjednik je zabrinut zbog mogućnosti da se vrati bivši desničarski premijer Benjamin Netanyahu, u slučaju raspada koalicije koju predvodi Bennett.

U članku koji je objavio CNN, Aaron je naglasio da strah od posljedica na domaćem terenu, koji uvijek visi nad bilo kojim američkim predsjednikom u sukobu s Izraelom, sprječava Bidena da odlučnije postupa prema Izraelu u bilo kojem od ovih pitanja.

Aaron smatra da palestinsko pitanje trenutno nije u sferi Bidenovog interesovanja, jer je pažnja usmjerena na pregovore o iranskom nuklearnom sporazumu. U isto vrijeme, Biden smatra da ignoriranje pitanja ponovnog otvaranja američkog konzulata u Istočnom Jerusalemu ne nosi nikakvu političku cijenu, kako u pogledu odnosa njegove zemlje sa arapskim zemljama, tako i njegovog odnosa sa Palestincima.

Sa svoje strane, Khaled Elgindy, bivši pregovarač palestinske delegacije u mirovnom procesu i šef programa Bliskoistočnog instituta za palestinska i izraelska pitanja, ističe da je dovoljno reći da proizraelski lobi ima ogroman utjecaj u Kongresu, što je samo po sebi izazov ili čak veže ruke predsjedniku Bidenu.

Elgindy je sugerirao da postoji nekoliko faktora koji sprječavaju Bidena da se aktivira, između ostalog niska stopa zadovoljstva građana njegovim stajalištem i unutrašnjom politikom. Postoje i drugi razlozi koji navode Bidena na izbjegavanje sukoba s Izraelom, kao što su iranski nuklearni pregovori, činjenica da ne pridaje veliki značaj palestinskom pitanju i njegova averzija u ideološkom smislu prema vršenju pritiska na Izrael.

Nije iznenađenje što su republikanci u Kongresu reagirali na ovo pitanje sa nacrtom zakona čiji je cilj spriječiti Bidenovu administraciju od, kako to smatraju, “umirivanja Palestinaca i podjele Jerusalema”.

Republikanci su raspravljali o tome da bi ponovno otvaranje konzulata narušilo izraelski suverenitet nad Jerusalemom, a 35 republikanskih senatora je predstavilo nacrt zakona koji bi blokirao bilo kakav Bidenov potez s ciljem ponovnog otvaranja američkog konzulata u Jerusalemu.

Inicijativu za usvajanje zakona predvodi senator Bill Hagerty, republikanac iz Tennesseeja. Uvođenjem zakona zabranilo bi se prisustvo bilo kojeg diplomatskog objekta u Jerusalemu osim američke ambasade te zabranilo korištenje vladinih sredstava za otvaranje bilo kakvog objekta te vrste.

Sa svoje strane, demokrate su rezultate izbora od prošlog utorka, kada su republikanci pobijedili na izborima u državi Virginia i postigli dobar rezultat u trci za guvernera New Jerseya, shvatili kao poruku da ne bi trebali voditi bilo kakve bitke koje bi mogle narušiti popularnost Bidena i demokrata.

Jedini izbor

U intervjuu za Al Jazeeru, Elgindy je istakao da Bidenova administracija pokušava, radeći na ponovnom otvaranju američkog konzulata u Jerusalemu, obnoviti odnos s Palestincima kako bi se u budućnosti ostavila otvorena vrata za dvodržavno rješenje, a većina analitičara shvata da to zahtijeva uspostavu glavnog palestinskog grada u Jerusalemu.

Napomenuo je da Benettova vlada, kao i prethodna, želi izbjeći sve što dovodi u pitanje izraelsku tvrdnju o ekskluzivnom suverenitetu nad cijelim Jerusalemom, u vrijeme kada je ovo pitanje postalo pitanje konsenzusa u okviru cjelokupnog političkog spektra u Izraelu.

Međutim, Elgindy smatra da je “mala vjerovatnoća da će sadašnja izraelska vlada ili čak buduća izraelska vlada dati službeno odobrenje za ponovno otvaranje američkog konzulata u Jerusalemu. Bidenova administracija može to učiniti jednostrano ili tako da pokuša pružiti Izraelcima nešto što smatraju vrijednim kako bi ih se natjeralo da krenu dalje i pristanu na takav potez. U svakom slučaju, američka administracija to može učiniti ako bude željela i bude spremna platiti političku cijenu.”