Porodice iz Sheikh Jarraha ne posustaju pred izraelskim doseljenicama

Palestinske porodice kažu da će nastaviti pružati otpor dok se očekuje da izraelski Vrhovni sud odluči o vlasništvu nad njihovim domovima u okupiranom Istočnom Jerusalemu.

Priča o Sheikh Jarrahu privukla je međunarodnu pažnju nakon protesta protiv izraelskih pokušaja da prisilno isele stanovnike (Maya Alleruzzo/AP Photo)

Palestinski stanovnici naselja Sheikh Jarrah nastavljaju živjeti s nesigurnošću dok se očekuje da izraelski Vrhovni sud odluči o statusu zemlje na kojoj su živjeli generacijama.

Drugog novembra su četiri palestinske porodice, suočene s prisilnim iseljavanjem, jednoglasno odbile prijedlog suda, koji je zahtijevao od njih da prihvate vlasništvo doseljenika nad zemljom u okupiranom Istočnom Jerusalemu, gdje su smješteni njihovi domovi.

Advokat nastanjen u Jerusalemu Khaled Zabarqa kazao je za Al Jazeeru da će se Vrhovni sud osloniti na jednu od četiri opcije u svojoj odluci, koja se očekuje za nekoliko dana: određivanje datuma novog saslušanja za argumente advokata obiju strana, predlaganje dopunjene nagodbe, ili zahtijevanje sižea prethodnih argumenata obiju strana.

Vrhovni sud Izraela doveden ‘u nezavidan položaj’

Konačna opcija, kazao je on, bila bi da sud izda odluku s dostupnim materijalom i žalbama koje su predale porodice.

Zabarqa je kazao da ovaj sud, koji je najviše sudsko tijelo u Izraelu, doveden “u nezavidan položaj“ nakon što su stanovnici odbili njegovu nedavnu ponudu.

Sud se, objasnio je on, “nadao da će ove dvije strane prihvatiti prijedlog o nagodbi, kako bi iz ovog izašli s minimalnim gubicima“.

Sud je predložio sporazum prošlog mjeseca, prema kojem bi četiri palestinske porodice ostale u svojim domovima 15 godina kao “zaštićeni stanari“ i plaćale stanarinu doseljenicima koji tvrde da polažu pravo na ovu zemlju.

Sukobi su izbili između palestinske omladine i izraelskih okupacionih snaga nakon što su doseljenici, podržani sudskom odlukom, došli ispred palestinskh domova i rekli im da ta zemlja nije njihova te da pripada jevrejskom narodu.

U aprilu i maju je priča o Sheikh Jarrahu privukla pažnju međunarodne javnosti nakon protesta protiv izraelskih pokušaja da prisilno izmjeste stanovnike.

‘Palestinske ulice će stajati uz nas ponovo’

Mahmoud el-Kurd, mlađi brat blizanaca Mone i Muhammada el-Kurda, aktivista koji stoje iza kampanje na društvenim mrežama protiv prisilnog iseljavanja Palestinaca, kaže da cijelo naselje živi pod ogromnim pritiskom.

“Izraelske vlasti su tihe trenutno zato što je pažnja međunarodne javnosti opet usmjerena na ovo pitanje, ali kada se stvari slegnu, oni će ponovo nastaviti s iseljavanjima“, kazao je Mahmoud el-Kurd za Al Jazeeru.

Kaže da su, uprkos nesigurnoj budućnosti, tenzijama i strahu, stanovnici Sheikh Jarraha puni odlučnosti i riješenosti da neće napustiti svoje domove.

“Palestinske ulice će stajati uz nas ponovo kao što su i ranije ove godine… „Moja porodica je odlučna u svom stavu“, rekao je on.

Porodica Attia, koja živi prekoputa porodice El-Kurd, također se složila.

“Palestinci će ponovo ustati ako ih Izraelci pokušaju izbaciti“, rekla je za Al Jazeeru Nuha Attia, čiji je 25-godišnji sin bio sedmicama u izraelskom zatvoru, optužen da je bio u kontaktu s Hamasom i Islamskim džihadom.

Porodice iz Sheikh Jarraha su interno raseljene osobe, originalno iz palestinskih gradova i općina koji su etnički očišćeni tokom prvog palestinsko-izraelskog rata 1948. godine.

‘Vjera u pravdu naše borbe i naših prava’

Palestinci to zovu “Nakba“ ili “katastrofa“, u kojoj je populacija Palestinaca reducirana sa blizu 700.000 na 165.000. Izraelci ovo vide kao svoj rat za nezavisnost.

Kažu da im je  jordanska vlada, koja je preuzela Istočni Jerusalem 1948. godine, dala ovu zemlju 1950-ih, na kojoj su kasnije izgrađeni njihovi domovi u zamjenu za izbjeglički status.

Od tada žive na toj lokaciji.

“Ovo odbijanje dolazi iz naše vjere u pravdu naše borbe i naših prava na naše domove i domovinu“, kazala je Mona el-Kurd, govoreći u ime drugih porodica također suočenih s iseljavanjem, na konferenciji za novinare u ovom naselju 2. novembra.

Izrael koristi zakone koji omogućavaju Izraelcima da traže zemlju i imovinu na kojoj su živjeli prije 1948. godine, dok se isto pravo ne primjenjuje na Palestince, koji su pretrpjeli prisilno izbacivanje iz svojih domova da se uspostavi većinska jevrejska država Izrael.

Oni, također, dovode u pitanje autentičnost dokumenata za koje palestinski doseljenici kažu da dokazuju njihovo vlasništvo nad zemljom u Sheikh Jarrahu.

Najmanje 970 Palestinaca je izloženo riziku prisilnih iseljavanja u Istočnom Jerusalemu jer su slučajevi izneseni pred izraelske sudove, prvenstveno od jevrejskih doseljeničkih grupa, uz podršku izraelske vlade, prema Uredu Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih pitanja (UNOCHA).

Vlast i sistem diskriminatornih politika

U julu se Yudith Oppenheimer, izvršna direktorica izraelske grupe za ljudska prava Ir Amim, obratila Vijeću sigurnosti UN-a, istaknuvši raseljavanje palestinskih porodica u ovom gradu.

Kazala je da su, od izraelske okupacije i pripajanja Istočnog Jerusalema 1967. godine, čime je prekršen međunarodni zakon, vlasti “upotrebljavale sistem diskriminatornih politika da oslabe palestinski stisak nad ovim gradom“.

Oppenheimer je primijetila da takve politike uključuju, između ostalih, krađu zemlje, gradnju ilegalnih naselja, ukidanja dozvole boravka, kao i “nedovoljno pružanje usluga i ozbiljne restrikcije na planiranje i gradnju u [okupiranom] Istočnom Jerusalemu“.

Kritičari tvrde da se planovi doseljenika uklapaju u nastojanja jerusalemske općine koju kontrolira Izrael da judaizira Istočni Jerusalem demografski nauštrb Palestinaca.

Slučaj Sheikh Jarraha, prema izvještaju UN-ovog specijalnog izaslanika, “postao je tipičan primjer prijetnji prisilnog iseljavanja s kojima se suočavaju mnoge palestinske porodice u Istočnom Jerusalemu, s ciljem uspostavljanja jevrejske većine u ovom gradu i kreiranja nepovratnih demografskih činjenica na terenu“.

Sedamdesetdvogodišnja Nufuz Hammad, zajedno s porodicom, uključujući djecu i unuke, suočava se s prijetnjom iseljavanja iz njihovih domova iako žive u ovom naselju od 1956. godine.

‘Podržavajmo jedni druge u dobru i u zlu’

“Kad bi bilo kako doseljenici žele, oni bi nas ukrcali na kamione i izbacili na obali“, kazala je ona za Al Jazeeru.

“Veoma je stresno živjeti ovdje sada, jer nikada ne znamo kada će ponovo doći policija i kada ćemo izgubiti svoje domove“, dodala je.

“Mala djeca su traumatizirana ovom situacijom i skrivaju se i čuče kad god su u toku konfrontacije.“

Hammad je kazala da su, uprkos poteškoćama s kojima se suočavaju živeći u ovom naselju, stanovnici ujedinjeni u ovoj svojoj stvari.

“Čuvamo jedni drugima leđa i podržavajmo jedni druge u dobru i u zlu.“

Izvor: Al Jazeera