WP: Zbog čega skaču cijene energije u Evropi?

U analizi ‘Washington Posta’ se navodi kako je riječ o jednoj skupoj zbrci, a tome pridonose mnogi faktori iz cijelog svijeta.

Sjeverne priobalne države, kao što su Velika Britanija, Njemačka i skandinavske zemlje, postale su lideri u sferi vjetroenergije i te tehnologije (EPA)

Evropske energetske ambicije su jasne: promjena na budućnost sa niskim ugljičnim emisijama uz preobrazbu sistema za proizvodnju i distribuciju energije, navodi Washington Post pozivajući se na Bloomberg i dodaje kako je trenutna situacija jedna skupa zbrka.

Dalje se navodi kako je globalna potražnja prirodnog plina, problemi obrade obnovljive energije, najniže brzine vjetra na Sjevernom moru u posljednjih 20 godina, nezaposlene turbine – sve to pridonosi ogromnom skoku cijena od električne energije do uglja. Državne vlasti se pripremaju na intervenciju, ako bude za tim potrebe, u promjenjivim energetskim tržištima kako bi domovi bili topli, a tvornice nastavile raditi.

U nastavku teksta WP-a se obrazlaže devet tačaka ove energetske problematike…

1. Šta je problem?

Cijene energije su značajno skočile u vrijeme oporavka ekonomija od pandemije korona virusa – odnosno uz povećanje potražnje kada je ponuda jako mala. Termoelektrane su zatvorene, rezerve plina su ispod normale, a sve veća ovisnost kontinenta na obnovljivim izvorima energije postaje ranjivost.

Čak i u vrijeme blagih vremenskih uvjeta, cijene plina su iznosile do 162 eura po megavat-satu oktobra ove godine, na samom početku sezone grijanja u Evropi. Slika je daleko jasnija kada se uporedi sa 20 eura na početku godine. Roberto Cingolani, italijanski ministar za ekološku tranziciju, izjavio je kako očekuje porast cijena energije za 40 posto u trećem kvartalu.

2. Koji je odnos cijene plina i električne energije?

Približno 23 posto električne energije EU-a dobilo se od plina 2019. godine, što je nešto manje od onoga što se dobijalo od nuklearnih elektrana (26 posto).

Električnu energiju je jako teško skladištiti, što znači da se velike promjene u cijeni goriva jako brzo vide u cijenama energije. Naravno, postoje velike baterije i ta tehnologija se brzo razvija, ali će proći dosta godina prije nego dobijemo ozbiljnije kapacitete skladištenja obnovljive energije, navodi WP.

Neke evropske države postaju sve ovisnije o uvozu energije jer ne proizvode dovoljno vlastite, piše u analizi.

3. Zašto se došlo do manjka ponude?

Prošlog ljeta, kada se obično popunjavaju skladišta prirodnog plina, evropske lokacije ove namjene su bile na najnižem nivou u posljednjih desetak godina. Dotok plina iz Norveške je bio ispod prosjeka zbog radova na održavanju ogromnih polja i pogona za obradu, a dotok iz Rusije je bio ograničen jer je i ova država obnavljala svoje zalihe.

Ruski predsjednik Vladimir Putin 6. oktobra je pokušao umiriti tržište ponudom stabilizacije situacije i izjavom da bi Rusija mogla izvesti rekordne količine vitalnog goriva za Evropu ove godine. Brza certifikacija kontroverznog plinovoda Sjeverni tok 2 od Rusije do Njemačke mogao bi u tome pomoći, naveo je zamjenik premijera Aleksandar Novak.

Kada se to uzme u obzir, evropske cijene moraju ostati visoke kako bi se privukle isporuke ukapljenog prirodnog plina iz Azije, gdje ga Kina lageruje kako bi pogonila svoju ekonomiju i izgradila rezerve za zimu.

4. Zašto je Kina važna evropskom tržištu?

Ova država je uveliko najveći potrošač energije i dobara na svijetu i naredila je svim firmama u državnom vlasništvu da po svaku cijenu naprave zalihe.

5. Kako se formiraju cijene energije u Evropi?

Postrojenja i velike kompanije kupuju i prodaju energiju godinama unaprijed i žestoko se oslanjaju na predviđanja kretanja ekonomije i dugoročnih troškova goriva. Šire evropsko tržište energije tradicionalno je fokusirano na cijenu koja će biti narednog dana, sa aukcijama koje formiraju cijene i koje su glavne oznake.

Trgovci daju i primaju ponude za svaki sat na osnovu njihovih kalkulacija ponude i potražnje, a zatim se izračunava prosječna cijena na berzi koja vodi to tržište. Cijene za potrošače formiraju državni regulatori nakon što postrojenja zatraže stope na osnovu toga koliko su platili za energiju, koliko je investirano u prenos, te koliko generalno košta održavanje mreža.

6. Šta je novo u sistemu?

To je eksplozija obnovljive energije koja je više naizmjenična od generatora na fosilno ili nuklearno gorivo.

Pošto vremenske prilike mogu napraviti ogromne promjene cijene, tržišta za kraće periode istog dana postaju također ključna.

7. Koliko Evropa ovisi o vjetru?

Sjeverne priobalne države, kao što su Velika Britanija, Njemačka i skandinavske zemlje, postale su lideri u sferi vjetroenergije i te tehnologije.

U Španiji, razvoj vjetroeletrana i solarnih elektrana doveo je do činjenice da je prošle godine 44 posto ukupne energije dobijeno od obnovljivih izvora. Francuska također sve više dobija energije od vjetra, ali njenom električnom industrijom i dalje dominiraju nuklearne elektrane.

8. Koje države bi mogle ostati bez energije?

To su one sa ograničenim kablovskim vezama sa susjedima. U kriznim situacijama, te države imaju manje šanse da imaju koristi od povezanosti evropskog tržišta što omogućuje da energija dolazi gdje je najpotrebnija i gdje postiže najbolju cijenu.

Irski mrežni operatori su u septembru upozorili na opasnost pada električne mreže zbog manjka vjetra. Mnoge britanske elektrane su stare i povremeno se kvare. Ukoliko se veliki kvarovi dese istovremeno sa nedostatkom sunca ili vjetra, ova država bi mogla ostati bez električne energije.

9. Šta sve ovo znači za evropske klimatske ciljeve?

Obnovljiva energija donosi nestabilnost i to će biti jako skupo za kontinent pri postizanju svojih ciljeva.

Na primjer, u Njemačkoj su energetske politike odlazeće kancelarke Angele Merkel koštale su stotine milijarde dolara u poticajima. Šef EU-a za klimu Frans Timmermans je kazao kako više cijene ne smiju potkopati odlučnost bloka da razvije obnovljivu energiju, kao i da ta industrija treba ubrzati umjesto da se dođe do jeftinije zelene energije.

U oktobru je energetski čelnik EU-a Kadri Simson rekao kako EU revidira preporuke za članice o mjerama koje se mogu poduzeti da se izbjegne kriza bez potkopavanja pravila Unije, uključujući kompenzaciju za najranjivija domaćinstva, ukidanje poreda i državnu pomoć za firme.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO