Hrvatska protiv izgradnje zida na vanjskim granicama EU-a

Hrvatska je protiv prijedloga 12 država članica da se evropskim sredstvima finansira postavljanje ograda i žica na vanjskim granicama Evropske unije, izjavio je u petak hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.

Na inicijativu Litvanije, 12 država članica EU-a potpisalo je pismo u kojem traže da se evropskim sredstvima omogući finansiranje ograda i prepreka na vanjskim granicama EU-a, kako bi se lakše borilo protiv ilegalnih migracija.

Osim Litvanije, to su pismo potpisali Austrija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Kipar, Mađarska, Latvija, Poljska i Slovačka, prenosi Hina.

‘Specifičnosti našeg susjedstva’

“Mislim da Europa nije blizu takvoj odluci, jer to mora biti zajednička odluka svih država članica. Što se Hrvatske tiče, mi smo, zbog specifičnosti našeg susjedstva, gdje žive i Hrvati i zbog dobrosusjedskih odnosa koje nastojimo ostvariti, od početka govorili da se ne zalažemo za podizanje žica i ograda”, rekao je Božinović.

U pismu poslanom u četvrtak, ministri 12 zemalja su zatražili od Evropske komisije da izmjeni pravila za ulazak na vanjskih granicama, a prema njihovom prijedlogu, nova pravila bi uključivala zidove i ograde, prenosi portal EUObserver.

“Čini se da su fizičke barijere efikasna mjera zaštite granica koja služi u interesu cijele Unije, a ne samo država članica prvog dolaska”, navodi se u pismu poslanom potpredsjedniku EK-a Margaritisu Schinasu te evroipskoj komesarki za unutrašnje poslove Ylvi Johansson.

Vanredno stanje na granicama

“Ovu legitimnu mjeru treba prioritetno dodatno i adekvatno finansirati iz budžeta EU-a”, kazali su.

Pismo je poslano u periodu kada režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka prebacuje migrante koji uglavnom dolaze iz Afganistana i Iraka na zajedničke granice s Latvijom, Litvanijom i Poljskom, što je dovelo do sukoba koji su doveli do gubitaka života potencijalnih tražitelja azila.

Gotovo 4.000 ljudi je ušlo u Litvaniju, gotovo 1.400 je ušlo u Poljsku, a gotovo 400 je ušlo u Latviju u proteklim mjesecima.

Sve tri zemlje su proglasile vanredno stanje na svojim granicama s Bjelorusijom te su uvele nova ograničenja za zahtjeve za azil.

‘Pravilnik o šengenskim granicama’

Pismo je poslano uoči sastanka ministara unutrašnjih poslova EU-a, koji se održava u petak, na kojem će se razgovarati o migracijskom pritisku na vanjske granice EU-a.

Pismo se nadovezuje na prethodne pozive EK-a da se do kraja godine izmijeni “Pravilnik o šengenskim granicama”.

U pismu se navodi da pravilnik nema jasna pravila u slučaju kad se EU članice suoče s “hibridnim napadom”, što znači ratovanje nevojnim sredstvima, ili s “političkom instrumentalizacijom” migranata.

Evropska unija je više puta saopćila da neće finansirati ograde i zidove duž granica.

Slovenija poržala pismo ministara

Slovenski ministar unutrašjih poslova Aleš Hojs podržao je u petak poziv 12 članica EU-a da se evropskim sredstvima finansira postavljanje ograda i žica na vanjskim granicama Unije, premda Slovenija nije među potpisnicama njihovog pisma EK-u.

Slovenija u ovom semestru predsjedava Vijećem EU-a, a od predsjedavajuće članice se očekuje da se ne pridružuje pojedinim inicijativama za svog mandata, nego da djeluje u pravcu postizanja kompromisnog rješenja.

No, slovenski ministar na sastanku u Luxembourgu je kazao da Slovenija podržava to pismo.

“Prijedlog potpisanih 12 članica Slovenija podržava”, kazao je Hojs na konferenciji za novinare u Luxembourgu, nakon sastanka ministara unutrašnjih poslova.

Dodao je da Ljubljana podržava zahtjev 12 država da se ograde finansiraju evropskim sredstvima, premda Slovenija tu nema finansijskog interesa, jer nema vanjske granice EU-a, nego je njena granica prema Hrvatskoj vanjska granica Schengena.

Hojs je podsjetio da je Slovenija 2015. i 2016. godine većinu svoje granice prema Hrvatskoj zaštitila protumigrantskim barijerama te dodao da će se s gradnjom ograde nastaviti.