Hoće li SAD napustiti i Siriju?

Zvaničnici koji su govorili za Al Jazeeru smatraju da je rano govoriti o afganistanskom scenariju u Siriji.

Američke snage došle su u regiju 2014. i 2015. godine, odlukom tadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame (Getty)

SAD u skorije vrijeme neće povući svojih 900 vojnika sa sjeveroistoka Sirije, uprkos spekulacijama da će to učiniti nakon haotičnog augustovskog napuštanja Afganistana, tvrde zvaničnici upoznati sa planovima administracije predsjednika Joea Bidena.

Posljednjih sedmica, mnogi stručnjaci se pitaju da li je Bidenova odluka o završetku najdužeg američkog rata, u Afganistanu, koja je okončana 30. augusta, odlaskom posljednjeg američkog aviona iz Kabula, nagovještaj sličnog raspleta i u Siriji.

Zvanično, SAD na sjeveroistoku Sirije ima 900 vojnika, s mandatom da pomažu lokalnom partneru u borbi protiv terorizma, Sirijskim demokratskim snagama (SDF) koje vodi kurdski YPG, u nastojanju da poraze snage Islamske države Iraka i Levanta (ISIL).

Američke snage došle su u regiju 2014. i 2015. godine, odlukom tadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame, kako bi osigurale materijalnu podršku lokalnim arapskim i kurdskim borcima u ratu protiv ISIL-a.

‘Afganistan i Sirija su dva različita mjesta’

U oktobru 2019, bivši američki predsjednik Donald Trump najavio je povlačenje snaga sa sjeveroistoka Sirije, što je izazvalo tursku ofanzivu protiv SDF-a, koji Ankara smatra prijetnjom svojoj sigurnosti, pošto vodstvo YPG-a ima veze sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK) koju je Turska označila „terorističkom“ grupom.

No, nakon domaćih i kritika iz inostranstva, Trump je ipak odlučio zadržati snage na terenu.

Neki analitičari smatraju da je Bidenova odlučnost da završi „vječne ratove“ pokrenute nakon napada na SAD 11. septembra, vođena jakom željom američke javnosti da zemlja prestane sa vojnim angažmanima na Bliskom istoku, temu povlačenja iz Sirije može dovesti na dnevni red vanjskopolitičke agende.

Ipak, prema riječima pomoćnika visokog zvaničnika koji radi na politici na Bliskom istoku u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, o tome je prerano razmišljati.

„Ljudi pričaju o tome kako težimo okončanju beskrajnih ratova, kao da imamo strategiju da potpuno napustimo sve naše obaveze na Bliskom istoku. Ovo je lažno i pojednostavljeno. Znamo da su Afganistan i Sirija dva različita mjesta i zato je naša politika bila, i jeste, veoma različita“, rekao je zvaničnik za Al Jazeeru, govoreći pod uslovom anonimnosti, zbog osjetljivosti teme.

Al Jazeeri je rečeno da su „garancije“ da se SAD neće povući, proslijeđene i liderima SDF-a.

Kino Gabriel, koji je donedavno bio glasnogovornik SDF-a, ali je i dalje bliza toj organizaciji, kaže da su „Amerikanci snažno naglasili da ovo nema sličnosti sa Afganistanom“.

Javnost podržava borbu protiv ISIL-a

Nedavne analize su se fokusirale na to kako bi geopolitička dinamika, kao što je intenziviranje napora Turske da zbriše SDF na sjeveru Sirije, ili ruski pokušaji da ubijedi YPG da napusti svog američkog pokrovitelja i pomiri se sa režimom predsjednika Bashara al-Assada, mogla promijeniti stratešku kalkulaciju SAD-a, što bi na kraju moglo oohrabriti Washington da smanji gubitke i povuče se.

No, te analize nisu uzele u obzir ulogu domaćeg političkog pritiska. Za razliku od povlačenja iz Afganistana, za koje je godinama postojala podrška u SAD-u, naročito nakon ubistva Osame bin Ladena 2011, većina Amerikanaca izražavala je podršku borbi protiv ISIL-a u Siriji i Iraku, što bi moglo značiti da je Biden pod manjim pritiskom da povuče svage iz tih zemalja.

Kada je riječ o borbi protiv al-Kaide i ISIL-a, američka javnost odriče se sumnji o opravdanosti inostranih intervencija.

Upitno je da li bi Bidenova adinistracija bila spremna na novi udarac od Kongresa, i to nedugo nakon što su žestoko osuđeni i u Zastupničkom domu i u Senatu, a da ne spominjemo državne medije, zbog odluke o povlačenju iz Afganistana.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO