Španija: Rane nisu zacijelile ni deset godina nakon što je ETA položila oružje

Osnovanu 1959, ETA-u optužuju da je ubila više od 850 ljudi u borbi za neovisnu Baskiju na sjeveru Španije i jugozapadu Francuske.

Raspuštanje ETA-e označio je kraj posljednje oružane pobune u zapadnoj Evropi (EPA)

Deset godina nakon što se baskijska separatistička skupina ETA odrekla oružja, ta sjeverna španska regija još uvijek nastoji okrenuti stranicu desetljeća krvoprolića.

Trojica maskiranih čelnika ETA-e u video snimci objavljenoj 20. oktobra 2011. proglasili su da je skupina, koju EU smatra terorističkom, „odlučila definitivno prekinuti oružane aktivnosti”.

„Vrijeme je da se u budućnost gleda s nadom. Također je vrijeme da se djeluje odgovorno i hrabro”.

To je bio kraj posljednje oružane pobune u zapadnoj Evropi.

„Nakon deset godina, ostvarili smo napredak… ali još postoje rane koje nisu zacijelile”, ocijenio je Inigo Urkullo iz umjerene baskijske nacionalističke stranke PNV.

Osnovanu 1959. na vrhuncu diktature Francisca Franca koji je gušio baskijsku kulturu i jezik, ETA-u optužuje se da je ubila više od 850 ljudi u borbi za neovisnu Baskiju na sjeveru Španije i jugozapadu Francuske.

Njena odluka da položi oružje bila je „velika prekretnica” za baskijski separatistički pokret, rekao je politolog Rafael Leonisio Calvo, autor knjige o ETA-i.

„To je bilo iznenađenje, osobito s obzirom na to da se radilo o jednostranoj odluci bez nagodbi… ali je zapravo bila rezultat dugog procesa”, rekao je za AFP.

Oslabljeni hapšenjima

Nekoliko sedmica prije objave odluke, održani su tajni pregovori između čelnika ETA-e i španske vlade preko posrednika.

Okvir za pregovore dogovoren je s tadašnjim socijalističkim premijerom Joseom Luisom Rodriguezom Zapaterom, rekao je jedan od bivših vođa ETA-e Josu Urrutikoetxea, za AFP u nedavnom intervjuu, prenosi Hina.

Pregovori su rezultirali međunarodnom mirovnom konferencijom u oktobru 2011. u San Sebastianu gdje je ETA pozvana da prekine oružanu borbu u cilju „promicanja pomirbe”.

U to vrijeme ETA je bila jako oslabljena hapšenjima svojih visokih vođa i zapljenama oružja.

Pod pritiskom baskijskog javnog mijenja i političko krilo ETA-e nagovaralo je oružanu skupinu da „promijeni strategiju” i odrekne se nasilja, rekao je Eguzki Urteaga, sociolog s Baskijskog sveučilišta.

„Tokom Francove ere, ETA je za dio stanovništva koje se protivilo režimu bila na neki način svetinja”, rekao je.

„Ali ideja da se odbaci oružana borba nije prestala rasti, osobito nakon 1995. kada je ETA odlučila proširiti svoje mete na pripadnike civilnog društva”.

Slijepa ulica

To misli i Calvo, koji je rekao da je ETA tada bila u ”slijepoj ulici”.

„Ankete su pokazale da je čak i među separatističkim biračima potpora ETA-i značajno pala i postala manjinska”, dodao je.

ETA je nastavila preobrazbu nakon što je objavila da se odrekla nasilja. U aprilu 2017. predala je svo oružje, a iduće godine ispričala se žrtvama, a zatim se i formalno raspustila.

Ipak, ljutnja ostaje.

Organizacije žrtava osuđuju slavlja koja su priredili pripadnici ETA-e po oslobađanju iz zatvora i ističu da još nije riješeno oko 300 ETA-onih ubistava.

S druge strane, članovi porodica zatvorenih pripadnika ETA-e tuže se da su mnogi još uvijek u zatvorima daleko od Baskije.

Protest planiran za septembar kako bi se zatražilo puštanje na slobodu člana ETA-e Henrija Parota, koji služi dugu zatvorsku kaznu zbog svoje uloge u 39 ubistava, otkazan je nakon što je potaknuo protuproteste.

Arnaldo Otegi, vođa krajnje lijeve baskijske separatističke stranke EH Bildu, koju se smatra nasljednikom bivšeg političkog krila ETA-e, u ponedjeljak se ispričao zbog „patnje” koju su pretrpjele ETA-ine žrtve.

„To se nikada nije smjelo dogoditi”, rekao je u pokušaju jačanja pomirbe.

Izvor: Agencije

Povezane

Uništeno oružje će biti upotrijebljeno za podizanje spomenika koji simbolizira kraj ETA-e, organizacije koja je 2018. najavila raspuštanje nakon 40 godina nasilja.

Published On 04 Mar 2021
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO