Kako je Trumpovo predsjednikovanje počelo, a kako završava

Fotografije iz srca američke demokratije dokaz su naslijeđa odlazećeg američkog predsjednika kao simpatizera bijelih supremacista.

Piše: Mohammed Haddad

Kišnog jutra 20. januara 2017. godine Donald Trump je, polaganjem zakletve u zgradi Capitola, postao 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Njegova inauguracija bila je narušena nasiljem, koje je eskaliralo na neredima širom zemlje.

Četiri godine kasnije, dok je Trump na izlasku, Capitol Hill – koji je od Bijele kuće udaljen nekoliko minuta pješčakog hoda – bio je poprište nasilnih sukoba, nakon što su stotine Trumpovih pristalica, u pokušaju osporavanja mirnog prenosa vlasti, upale u zgradu Capitola, koja je sjedište američkog Kongresa.

Preminuli i uhapšeni na protestima

Demonstranti su 6. januara 2021. godine preskočili zid na zapadnoj strani Capitola, razbijajući prozore, što je rezultiralo oružanim sukobom sa zaštitarima.

Najmanje četiri osobe su preminule, a 52 je uhapšeno.

Četiri godine ranije na istom mjestu Trump je aplaudirao odlazećem predsjedniku Baracku Obami i prvoj dami Michelle Obami, zbog “njihove velikodušne pomoći tokom te tranzicije vlasti i urednog i mirnog prenosa vlasti”.

Simboli južne države

Trump se u srijedu obratio svojim pristalicama ispred Bijele kuće i ponovio neutemeljene tvrdnje da je pokraden na izborima.

Kasnije tokom dana američki Kongres potvrdio je pobjedu Joe Bidena.

Trump je kasnije pozvao svoje pristalice da odu kući, ali ih je, također, pohvalio da su “posebni”, dok je ispoljavao svoju “ljubav” prema njima.

Među ruljom koja je mahala različitim zastavama bile su i zastave Konfederacije, koje simboliziraju južne države koje su se borile u američkom građanskom ratu dok su se nastojale otcijepiti od Unije.

Riječ je o simbolu koji je povezan s bjelačkom nadmoći, a kojeg je Trump sve više isticao od izbora 2017. godine.

Protesti širom svijeta

Na hiljade ljudi je 2017. godine protestiralo protiv Trumpa u gradovima širom SAD-a i svijeta, izražavajući otpor novom predsjedniku i njegovoj politici.

Iako su demonstracije protekle mirno, neki demonstranti bili su nasilni.

Od tada su Sjedinjene Američke Države svjedočile nekim od najvećih protesta, među kojima je pokret “Black Lives Matter”, koji je pokrenut nakon smrti Georgea Floyda, nenaoružanog Afroamerikanca koji je preminuo 25. maja 2020. godine.

Napadi na medije

Od kako je preuzeo dužnost, Trump je bio optuživan za napade na medije, označavajući njihovo izvještavanje “lažnim vijestima” i proglašavajući ih “neprijateljima naroda”.

Odbor za zaštitu novinara (CPJ) je 2020. godine saopćio kako su “napadi Trumpove administracije na vjerodostojnost medija opasno potkopali istinu i konzensus u duboko podijeljenoj zemlji”.

U srijedu su Trumpove pristalice razbile televizijsku opremu agencije Associated Press koja je pratila događaje ispred Capitola.

Lokalni mediji su objavili da je neko od demonstranata na ulaznim vratima Capitola urezao riječi “smrt medijima”.

Pozivi na 25. amandman

Američkom predsjedniku preostalo je 12 dana predsjedničkog mandata, prije nego Joe Biden položi zakletvu kao 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Sve je više poziva na Trumpovu smjenu i prije toga te poziva na 25. amandman, kojim bi mogao biti proglašen nesposobnim za predsjedničku funkciju.

U pismu kojeg su potpisali demokratski članovi Odbora za pravosuđe Zastupničkog doma piše: “Predsjednik Trump je pokazao da nije mentalno stabilan i da još uvijek nije u mogućnosti procesuirati i prihvatiti rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine.”

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO