Pola doze, odgađanje ili kombinacija različitih vakcina

Treba li odgoditi drugu dozu cjepiva protiv korona virusa? Može li se doza cjepiva prepoloviti i može li kombiniranje različitih cjepiva biti učinkovito?

To su pitanja s kojima su suočene vlade širom svijeta u trenutku kad u mnogim zemljama posrće program cijepljenja, a korona virus se nastavlja brzo širiti osnažen novim zaraznijim verzijama.

Britanski zdravstveni stručnjaci nameću novi tempo svijetu objavljujući da će odgoditi drugu dozu cjepiva i do tri mjeseca, što je mnogo više od preporučene tri ili četiri sedmice između dvije doze.

Ideja je povećati broj ljudi koji se mogu brzo obuhvatiti cijepljenjem, čak i ako nivo pojedinačne zaštite padne ispod onoga što se osigurava drugog dozom cjepiva danom u preporučenom razmaku.

Vlasti u Engleskoj također su odobrile davanje druge doze cjepiva različitog proizvođača ako nije na raspolaganju cjepivo kojim je obavljeno prvo cijepljenje.

Zamisao o izmjeni doziranja preuranjena

SAD je zauzeo oprezniji pristup.

Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) u ponedjeljak je izvijestila da je zamisao o izmjeni odobrenog doziranja ili intervala primanja cjepiva protiv COVID-19 preuranjena i da nije u skladu s dosad dostupnim podacima.

FDA je objavio kako prati rasprave i informacije o mogućnosti smanjenja doza cjepiva, produženja intervala cijepljenja između dvije doze, smanjenja doze na pola ili miješanja i usklađivanja cjepiva da bi se vakcinisalo što više ljudi.

Premda je riječ o “razumnim” pitanjima koja bi trebalo uzeti u obzir i razmotriti ih, američki regulator smatra da je “u ovome trenutku prijedlog o izmjenama u doziranju cjepiva ili intervalu cijepljenja, koje je odobrio FDA, preuranjen i nema čvrstog temelja prema dosad dostupnim dokazima.”

“Bez odgovarajućih podataka koji podržavaju spomenute prijedloge o izmjenama u primjeni cjepiva, dovodimo se u poziciju da na ozbiljan način riskiramo javno zdravlje, potkopavajući historijske napore cijepljenja kako bi se zaštitilo stanovništvo od COVID-19”, stoji u priopćenju agencije, prenijela je Hina, pozivajući se na AFP.

Te razlike ukazuju na podjele među stručnjacima i ugledni naučnici zauzimaju suprotne pozicije.

Idealno bi se odluke trebale oslanjati na parametre koji su rezultat kliničkih ispitivanja, no uz virus koji se oteo kontroli neki upozoravaju da smo daleko od idealnog stanja.

Nije idealno rješenje, nego procjena

“Nismo odabrali docjepljivanje Pfizerom nakon tri sedmice, a Modernom nakon četiri zbog toga što smo smatrali da je to idealno”, kaže stručnjak za javno zdravlje s Yalea Howard Forman za AFP.

“To je bila najbolja procjena za optimalni razmak između prve i druge doze kako bi se pojačao imunitet”.

Forman je dodao da se mnogo medicinskih znanja temelji na podacima koji nisu idealni – poput onoga koliko se neki lijek mora dugo uzimati i liječnici često prepisuju lijekove namijenjene jednom stanju da bi liječiili druga.

“Prema tome, manje izmjene preporuka mogu rezultirati mnogo većim postignućima za cjepiva koja imamo”, dodaje on.

Forman je istaknuo da je samo predložio odgodu druge doze koju se smatra presudnom za dugoročnu zaštitu i samo kod onih mlađih od 65 i onih koji su u zdravstvenom smislu manje ugroženi.

Ta rasprava odvija se u trenutku kad programi cijepljenja zapinju u mnogim zemljama.

SAD, koji je do kraja decembra planirao cijepiti 20 miliona ljudi, dosada je cijepio samo njih 4,5 miliona.

Izrael vakcinisao najviše

I SAD i Velika Britanija do sada su obuhvatile samo oko 1,4 posto svog stanovništva cijepljenjem, Evropa uvelike zaostaje, a Izrael je na čelu s oko 13 posto cijepljenog stanovništva.

Cjepiva Pfizer i Moderna postižu učinkovitosti oko 95 posto nakon druge doze cijepljenja.

U slučaju Moderne uočeno je da to cjepivo već nakon prve doze postiže učinkovitost od 90 posto, iako na malom uzorku.

Saad Omer, naučnik koji se bavi cjepivima i direktor instituta Yale za globalno zdravlje kazao je za AFP da je uočio potrebu za promjenama taktika samo u zemljama u kojima je na raspolaganju malo cjepiva.

Što se tiče kombiniranja različitih cjepiva imunolog Akiko Iwasaki s Yalea kaže da bi to u teoriji moglo djelovati no stručnjaci su jedinstveni u stajalištu da su potrebna ispitivanja i tome bi se trebalo pribjeći samo u krajnjoj nuždi.

I Omer i Natalie Dean, biostatističarka sa Univerziteta Florida, zalažu se za to da put naprijed možda leži u dodatnim analizama podataka kojima bi se otkrili biološki markeri poput razina antitijela koja su u vezi sa zaštitom od COVID-19.

To bi se moglo odrediti pročešljavanjem rezultata raznih istraživanja kako bi se izračunao prag i potom uz pomoć malih istraživanja odrediti dozu cjepiva koja vas dovede do te točke.