AP: Joe Biden se suočava s neizvjesnom situacijom u vezi Irana
Novog predsjednika SAD-a, koji 20. januara treba stupiti na dužnost, čeka problem s Islamskom Republikom, koji svakim danom postaje sve složeniji.
Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden suočava se sa sve neizvjesnijom situacijom po pitanju Irana, višedecenijskog američkog protivnika, kojeg Washington u najvećoj mjeri okrivljuje za nestabilnost na Bliskom istoku, prenosi AP.
Bidena, koji 20. januara treba stupiti na dužnost, čeka problem s Iranom, koji svakim danom postaje sve složeniji, a tome su doprinijeli i provokativni potezi Teherana i nekoherentne akcije odlazećeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Trumpov tim je prošle sedmice poslao u Zaljev bombardere B-52, kao odgovor na navodno iransko planiranje napada, a zatim je preinačio odluku o vraćanju u SAD jedinog američkog nosača aviona na Bliskom istoku, prenosi Beta.
Iran je u ponedjeljak objavio da je obnovio proces obogaćivanja uranija do 20 posto, čime krši međunarodni nuklearni sporazum sa velikim silama iz 2015. godine, a zatim je zaplijenio tanker koji je u Zaljevu plovio pod južnokorejskom zastavom i uhapsio članove posade.
Ugroženi planovi
Ta dva poteza Teherana, svega dvije sedmice uoči inauguracije Bidena, ugrožavaju njegove planove da SAD ponovo postanu dio nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji je Trump napustio 2018. godine i ponovo uveo oštre sankcije Iranu.
Tenzije su izrazito povišene nekoliko sedmica unazad, prije svega zbog očekivanja Washingtona da će Iran izvesti osvetnički napad na prvu godišnjicu ubistva generala Qassema Soleimanija, 3. januara, koje je naredio Trump.
Iako ni obogaćivanje uranija ni zaplijena broda ne djeluju kao potezi povezani s ubistvom Soleimanija, oni jesu dodatno podigli tenzije u dugo vremena nestabilnoj regiji.
Zabrinutosti doprinosi činjenica da jedan jedini pogrešan potez ili svjesna provokacija imaju potencijal da dovedu do rata.
Znakova da SAD planira napad na Iran nema, iako je Trump rekao da bi odgovorio na svaki napad Teherana ili njemu bliskih paravojnih formacija u Iraku koje su raketirale baze u kojima su američki vojnici.
Širi ratni sukob
Scenarij koji brine američke vojne zvaničnike je napad Irana, u Iraku ili drugdje u regiji Zaljeva, na koji bi Trump odgovorio, što bi moglo izazvati širi ratni sukob.
To je dio razloga zbog kojeg je Washington ipak odlučio zadržati jedini nosač aviona u regiji, gdje je poslat u maju 2019. godine, kada je Bijela kuća prvi put objavila da Iran planira napade na američko osoblje.
Ta krajnje neobična odluka vršioca dužnosti ministra odbrane Christophera Millera, da naredi povratak nosača aviona, a potom da ga zadrži u regiji, djeluje kao protuteža nastojanju Centralne komande SAD-a da uvjeri Iran da neće platiti cijenu za eventualni napad na američke snage.
Nosač aviona “USS Nimitz” bukvalno je krenuo put SAD-a kada je dobio naredbu da se okrene i vrati nazad.
Otkazivanje naredbe da nosač aviona bude vraćen u SAD iznenadio je neke funkcionere Ministarstva odbrane, što nagovještava da je odluka možda donijeta u Bijeloj kući, a ne kao rezultat novih argumenata vojnih zvaničnika.
Sjedinjene Američke Države su u posljednja dva mjeseca tri puta slale bombardere B-52 u Zaljev, posljednji put 30. decembra.
Ti direktni letovi iz SAD-a služili su da pokažu vojnu snagu, odnosno, koliko brzo bombarderi mogu stići do Bliskog istoka.
Poštivanje odredbi
Bidenov tim je odbio komentirati najnoviji razvoj događaja oko Irana i šta bi on mogao značiti za planove buduće administracije.
Međutim, Biden i njegovi glavni savjetnici su objavili kakav će pristup zauzeti prema Iranu, a na vrhu liste je da se Teheran privoli da ponovo počne poštivati odredbe sporazuma iz 2015. godine kojim je ograničen razvoj iranskog nuklearnog programa.
Također, Bidenov tim namjerava proširiti taj sporazum, kako bi njegov dio postali i potezi Irana koji nisu vezani za nuklearni program.
S druge strane, Iran navodi da će ponovo početi poštivati odredbe jedino ako se SAD ponovo pridruži sporazumu i ukinu sankcije koje je Trump uvodio Teheranu u prethodne dvije godine.
Bidenovi savjetnici istovremeno navode da Iran ne može računati na ukidanje sankcija dok ne počne ponovo poštivati sporazum.
Najnoviji potezi Irana, zajedno s Trumpovim pokazivanjem vojne moći, komplicira diplomatske akcije i povećavaju rizik od pogrešne procjene, naročito u vreme visokih tenzija između Irana i njegovih susjeda.
Povećane tenzije na Bliskom istoku mogle bi otežati nastojanja Bidenove administracije da agresivnije usmjeri vojsku prema Rusiji i Kini.