Dan sjećanja na holokaust: Istaknuti Jevreji osuđuju progon Ujgura

Vodeći britanski Jevreji upozorili su da postoje zastrašujuće sličnosti između savremenih događaja u kineskoj sjeverozapadnoj provinciji Xinjiang i historijskih tragedija.

Peking provodi 'namjernu državno sponzoriranu politiku uništavanja' Ujgura u svom tretmanu manjinske grupe (Arhiva)

Istaknute jevrejske ličnosti u Velikoj Britaniji obilježavaju Dan sjećanja na holokaust govoreći o postupanju Kine prema manjinskom ujgurskom stanovništvu, rekavši da za to imaju “moralnu dužnost”.

Danom sjećanja na holokaust, koji se održava svake godine 27. januara, obilježava se sjećanjem na narod koji je sistematski ubila nacistička Njemačka Adolfa Hitlera tokom Drugog svjetskog rata – oko šest miliona Židova, mnogi Romi, invalidi i drugi – kao i žrtve kasnijih genocida u Kambodži, Ruandi, Bosni i Hercegovini i Darfuru.

Vodeći britanski Jevreji upozorili su da postoje zastrašujuće sličnosti između savremenih događaja u kineskoj sjeverozapadnoj provinciji Xinjiang, gdje postoje sve brojniji dokazi o državnoj kampanji represije protiv Ujgura.

Prema Ujedinjenim narodima, najmanje milion Ujgura, uglavnom muslimanske manjine, zatočeno je u internacijskim logorima u regiji Xinjiang, koja graniči s osam zemalja, uključujući Afganistan, Pakistan i Indiju.

Mia Hasenson-Gross, izvršna direktorica jevrejske organizacije za ljudska prava Rene Cassin, rekla je da Kina pokušava “iskorijeniti” ujgurski jezik, kulturu i tradiciju.

Podsjećanje na zločine

“Umjesto da dopustimo da ovo eskalira do tačke kada će Ujguri postati drugi narod čijeg se genocida sjetimo u budućnosti, sada imamo priliku spriječiti da se to dogodi”, rekla je Hasenson-Gross za Al Jazeeru.

“Dan sjećanja na holokaust osmišljen je kako bi nas podsjetio na zločine koji se mogu dogoditi i na važne lekcije koje moramo naučiti iz ranih faza ravnodušnosti i suučesništva koje su omogućile ova završna djela fizičkog uništenja”, kazala je ona.

Povodom Dana sjećanja na holokaust, Rene Cassin u ponedjeljak je bio domaćin međuvjerskog događaja, kako bi naglasio nevolju Ujgura.

Ujgurska advokatica Ziba Murat, koja je sudjelovala, rekla je da je “nevjerovatno smisleno [prepoznati] našu patnju”.

Muratina majka, ujgurska liječnica, osuđena je na 20 godina zatvora u Kini u martu 2019. godine, nakon što je nestala šest mjeseci ranije.

Gulshan Abbas službeno je osuđena zbog optužbi povezanih s terorizmom, ali njeni rođaci kažu da je zatvorena zbog aktivizma članova ljudskih prava u Sjedinjenim Američkim Državama.

Cjelokupni naš etnički identitet i životi bili su na meti

“Gorko je slatko vidjeti situaciju koja je prepoznata zbog teške strave koja jest”, rekla je Murat za Al Jazeeru, dodajući da “sa sigurnošću nije znala” je li njena majka još živa.

“Tako je teško prepoznati da su se stvari gradile do ove tačke, ali važno je prepoznati kako međunarodna zajednica propada u nastojanju da osigura to ‘nikad više'”, kazala je.

Murat je upozorila na “strašnu budućnost” kineskog ujgurskog stanovništva, osim ako druge zemlje ne prestanu voditi “uobičajene poslove” s Pekingom i umjesto toga izvrše pritisak za zatvaranje logora za interniranje.

“Cjelokupni naš etnički identitet i životi bili su na meti, to je značenje genocida. Svaka vlada koja brine o ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu mora osuditi ove užasne zloupotrebe i nestale Ujgure prije bilo kakvog dijaloga s Kinom u budućnosti.”

Ostali događaji koji skreću pažnju na to pitanje u skladu s ovogodišnjom komemoracijom uključuju posebnu ceremoniju u srijedu u zapadnoj londonskoj sinagogi.

“Vjerujemo da kao oni koji su preživjeli netoleranciju, progon i, na kraju, genocid te kao ‘govornici s iskustvom'… imamo i moralni autoritet, a s njim i moralnu dužnost djelovanja”, rekla je Hasenson-Gross.

Politika uništavanja Ujgura

Jonathan Wittenberg, stariji rabin masortijskog židovstva u Velikoj Britaniji, rekao je da Peking, ustvari, provodi “namjernu državno sponzoriranu politiku uništavanja” Ujgura u tretmanu prema manjinskoj grupi.

“Ne može se šutjeti dok se takve stvari događaju u svijetu”, rekao je za Al Jazeeru Wittenberg, čiji su roditelji pobjegli iz nacističke Njemačke kao izbjeglice, nakon sudjelovanja u međuvjerskom događaju u ponedjeljak navečer.

“Ovdje se radi o našoj zajedničkoj ljudskosti i to je poziv svima nama. Postoji nešto vrlo važno u tome što se ne dopušta da se progonitelji osjećaju kao da imaju moć raditi sve što im se sviđa.”

Kritičari internacijskih logora Xinjiang, uključujući vladu Velike Britanije, kažu da su zatvorenici u mreži objekata bili podvrgnuti kršenju ljudskih prava, uključujući samovoljno zadržavanje, prisilni rad, mučenje i prisilnu sterilizaciju, između ostalog.

Kina negira te optužbe i tvrdi da su kampovi centri za “preodgoj”.

Kineski dužnosnici već dugo ustrajavau na tome da je u Xinjiangu neophodno masovno “obrazovanje i obuka” kako bi se borili protiv, kako ih nazivaju, “tri zle snage ekstremizma, separatizma i terorizma” te tamo potaknuli ekonomski razvoj.

U vrijeme objavljivanja kineska ambasada u Velikoj Britaniji nije odgovorilo na zahtjev Al Jazeere za komentar.

Izvor: Al Jazeera