Istraga: COVID-19 bi za WHO mogao biti Černobil

WHO ima nedovoljne ovlasti i sredstava te treba temeljitu reformu kako bi djelotvorno odgovarao na smrtonosne zaraze, smatra nezavisni odbor.

Odbor je zaključio da su kineski dužnosnici trebali u januaru primijeniti oštrije javnozdravstvene mjere kako bi suzbili širenje epidemije (EPA)
Odbor je zaključio da su kineski dužnosnici trebali u januaru primijeniti oštrije javnozdravstvene mjere kako bi suzbili širenje epidemije (EPA)

Pandemija COVIDa-19 mogla bi biti pokretač nužnih reformi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kao što je nuklearna katastrofa u Černobilu 1986. potaknula hitne promjene u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), objavio je nezavisni odbor koji istražuje svjetski odgovor na korona virus.

Odbor je osnovan da istraži globalni odgovor na korona virus, a zaključio je da WHO ima nedovoljne ovlasti i sredstava i da treba temeljitu reformu kako bi djelotvorno odgovarao na smrtonosne zaraze, prenosi Hina.

“Nismo ovdje da optužujemo, nego da damo konkretne preporuke kako bi svijetu pomogli da u budućnosti djeluje brže i bolje”, rekla je jedna od čelnica odbora, bivša predsjednica Liberije Ellen Johnson Sirleaf.

Odbor je u ponedjeljak zaključio da su kineski dužnosnici trebali u januaru primijeniti oštrije javnozdravstvene mjere kako bi suzbili širenje epidemije i kritizirao je WHO zbog toga što nije proglasio globalnu vanrednu situaciju do 30. januara.

“Iako države članice od WHO-a očekuju vodstvo, daju mu premalo ovlasti i finansija da obavlja posao koji se očekuje od te organizacije”, kazala je Johnson Sirleaf, dodavši kako vjeruje da se WHO može reformirati.

Generalni sekretar WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus je izvršnom odboru organizacije na početku rasprave o izvještaju odbora rekao da je predan priznavanju odgovornosti i reformama.

Na to su pozivale i svjetske vlade u SAD-u, Australiji i Evropskoj uniji, kritizirajući WHO zbog prvobitnog odgovora na izbijanje epidemije.

Ta agencija Ujedinjenih naroda prošle je godine pogođena odlukom SAD-a da joj ukine finansiranje, a optužena je da je u prvim danima pandemije bila sklona Kini. WHO odbacuje tu optužbu.

Ograničeno djelovanje

Johnson Sirleaf i bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark, druga predsjedateljica odbora, više su puta ponovile kako je WHO ograničen u svom djelovanju što se tiče provođenja svojih preporuka ili ulaska u države kako bi istražio epidemije.

Čelnice odbora  su istaknule da je pandemija pokazala kako 194 članica WHO-a mora brzo djelovati kako bi se ta organizacija sa sjedištem u Ženevi reformirala, dobila više sredstava i ovlasti da provodi međunarodne zdravstvene regulacije.

“Je li ovo trenutak sličan Černobilu za WHO i globalni sistem zdravstva?”, pitala je Clark, dodavši kako će se članice WHO-a morati suočiti s tim pitanjem.

Opisujući finansiranje WHO-a “bijednim”, Clark je naglasila kako WHO nije dovoljno moćan da se nosi s izazovima i da se sve postiže “na temelju saradnje”.

“Je li to dovoljno za ova vremena, kad se patogen može tako brzo proširiti?”, pitala je bivša novozelandska premijerka.

Izvor : Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO