Iz životopisa: Kamala Harris, politička karijera i život
Senatorica iz Kalifornije je stekla nacionalno priznanje među demokratima zbog oštrih ispitivanja dužnosnika administracije Donalda Trumpa.
Kamala Harris u srijedu će formalno postati prva žena, prva Afroamerikanka i prva osoba azijskog porijekla koja će biti američka potpredsjednica.
I njenu karijeru pratile su kontroverze, uključujući optužbe sa lijevog krila Demokratske stranke da ima historiju provođenja oštre kaznene politike, koja je većinom pogađala Afroamerikance, prenosi Hina.
Izabrani predsjednik Joe Biden i Harris, senatorica iz Kalifornije, imaju “teret iz prošlosti” – Harris je, kao kandidatkinja na demokratskim predizborima, iznijela među najoštrijim kritikama Bidenu u debatama na nacionalnoj televiziji.
Harris je optužila Bidena da se protivio politici razvoženja djece Afroamerikanaca školskim autobusima u većinom škole s bijelom djecom 1970-ih.
‘Ta djevojčica bila sam ja…’
Tada je rekla je da je 77-godišnji Biden dio starog, gardijskog političkog establišmenta, koji nije predstavljao Demokratsku stranku.
“U Kaliforniji je postojala djevojčica koja je bila dio drugog razreda koji su integrirali u javne škole i nju su vozili u školu svaki dan; ta djevojčica bila sam ja”, rekla je 55-godišnja Harris Bidenu.
Biden ju je, međutim, iako razočaran tim nastupom, izabrao za potpredsjednicu, rekavši da nije zlopamtilo.
Harris je rođena 20. oktobra 1964. godine u Oaklandu u Kaliforniji.
Njena majka bila je istraživačica raka, koja se doselila iz Indije, a njen otac je ekonomista iz Jamajke.
Harris je većinu mladosti provela u Montrealu, u Kanadi, prije nego što je otišla na Univerzitet Howard, historijski koledž Afroamerikanaca u Washingtonu, te diplomirala pravo na kalifornijskom univerzitetu Berkeley.
Optužili je da se igra ‘policajca’
Probila se na političku scenu Kalifornije kada je izabrana za okružnu tužiteljicu San Francisca i uskoro postala prva žena i Afroamerikanka koja je postala glavna državna tužiteljica Kalifornije 2011. godine.
To joj je pomoglo kasnije u političkoj karijeri.
Kao senatorica je stekla nacionalno priznanje među demokratima, zbog oštrih ispitivanja dužnosnika administracije Donalda Trumpa.
Zbog njene historije borbe protiv reforme kaznenog pravosuđa u Kaliforniji, dok je djelovala kao glavna državna tužiteljica, navukla je na sebe prezir progresivaca, koji su je optužili da se igra “policajca” u vrijeme kad su jačale demonstracije diljem zemlje kojima su se tražile sistemske promjene u policiji.
No, Harris je često podržavala progresivne politike oko pitanja kaznenog pravosuđa i govorila je da nikada neće pozivati na smrtnu kaznu dok je bila okružna tužiteljica San Francisca.
Lično se protivi smrtnoj kazni
Tog obećanja se držala i nakon ubistva policajca i time privukla kritike.
Harris je kao glavna državna tužiteljica govorila da se lično protivi smrtnoj kazni, ali ju je branila na sudu.
Uz Bidenovu porodicu veže je i prijateljstvo s Bidenovim sinom Beauom, državnim tužiteljem iz Delawarea, koji je umro od raka.
Predsjedničku kandidaturu najavila je 2019. godine i na početku se činila obećavajućom.
Nakon prve debate povela je u anketama, ali je ispala iz utrke u decembru, nakon što se njena kampanja našla na meti kritika.
Kritičari kažu da je teško utvrditi njen ideološki stav, ali je su je većinom opisivali kao pragmatičnu i umjerenu.
Doug Emhoff – prvi ‘drugi gospodin’
Harris je kao predsjednička kandidatkinja podržala zabranu kontroverznog “frackinga”, metode izvlačenja nafte i plina, ali sada podržava Bidena, koji nije za zabranu.
Ipak, Harris je kao senatorica od 2016. godine podržala mnoge liberalne politike, od zaštite okoliša do proširene migracijske politike.
Mnogi demokrati predviđaju da bi upravo ona mogla biti Bidenova nasljednica 2024. godine ili kandidatkinja na nekim kasnijim izborima.
Njena uloga američke potpredsjednice još je po nečemu posebna – njen suprug Doug Emhoff, pravnik specijaliziran za postupke u svijetu zabave, bit će prvi “drugi gospodin” u historiji.