Time: Pobuna u Kongresu rezultat višegodišnjih priprema

Kontinuirano rasno nasljeđe, promjenjiva priroda kapitalizma i podijeljenost cjelokupne medijske scene u SAD-u karakteriziraju američko društvo, piše magazin ‘Time’.

Trumpove pristalice su upale u zgradu Kongresa u pokušaju da zaustave potvrdu pobjede Joea Bidena (Al Jazeera)

U svijetu danas ne postoji napredna industrijska demokratska država koja je više politički podijeljena ili destabilizirana od Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pa kako je najmoćnija država svijeta došla do ove tačke?

Ovim je pitanjem Ian Bremmer, urednik rubrike za međunarodna pitanja u američkom časopisu Time, započeo svoj članak. U tekstu pokušava otkriti uzroke političke polarizacije i podjele u SAD-u u svjetlu nedavnih dešavanja, među kojima se posebno ističe upad pristalica odlazećeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa u zgradu Kongresa gdje su napravili haos.

Bremmer vjeruje da neredi koji su se desili u zgradi Kongresa u srijedu, 6. januara, nisu rezultat priprema koje su trajale godinama, već desetljećima. To je tako zbog tri različita obilježja koja karakteriziraju američko društvo, a koja su američki političari već dugo ignorirali. To su: kontinuirano rasno nasljeđe, promjenjiva priroda kapitalizma i podijeljenost cjelokupne medijske scene u SAD-u.

Rasno naslijeđe

Iako SAD nije jedina država koja ima burnu povijest rasnih odnosa, piše Bremmer, njeno bavljenje duboko ukorijenjenim rasnim naslijeđem i rasizmom je bilo sporo. Trebalo je gotovo stoljeće nakon završetka građanskog rata da se donese Zakon o građanskim pravima iz 1964. godine, što je samo jedan primjer.

U posljednjim desetljećima su poduzeti neki koraci kako bi se počelo ozbiljnije rješavati pitanje ovog naslijeđa, od zakona protiv diskriminacije do nekih drugih afirmativnih akcija, koje su rezultirale time da se Afroamerikanci dovedu na put veće ravnopravnosti i da se pripremi put za izbor prvog crnog predsjednika u povijesti SAD-a.

No, kao što su proteklog ljeta demonstracije Black Lives Matter jasno pokazale, još uvijek ima mnogo nedovršenog posla u tom pogledu.

Drugi dio priče

Bremmer ističe da je gore spomenuto samo dio priče. Drugi dio je povezan s nasilnom reakcijom na pitanje rješavanja rasne baštine, jer skupina bijelih Amerikanaca, uglavnom iz ruralnih područja, doživljava da je njihov položaj u društvu postao ugrožen kao rezultat demografskih struktura i posljednjih podataka o rasnoj pripadnosti.

To se očitovalo i u politici, naprimjer, u vidu shema preraspodjele i suzbijanja birača i nedavnom nasilju u zgradi Kongresa.

Iako su ovoj zabrinutosti doprinijeli ekonomski faktori, o kojima ćemo malo više govoriti kasnije, možemo je razumjeti bolje posmatrajući je iz šire dimenzije identiteta, prema autoru.

Nakon godina oblikovanja ovog usmjerenja, ti osjećaji nezadovoljstva eskalirali su u godinama Trumpove vladavine, kulminirajući smrtonosnim neredima koji su prošle sedmice pogodili zgradu Kongresa.

Prevrtljivi kapitalizam

Također, tu je i element nestabilne prirode kapitalizma, smatra Bremmer. Kapitalizam i ekonomski rast koji je on pokrenuo omogućili su Sjedinjenim Američkim Državama da postanu najistaknutija velesila na svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća.

Ali tu je i druga strana američkog kapitalizma. Ovaj individualistički ekonomski sistem generirao je ogromne količine bogatstva, ali je također doveo i do pojave američkog radnika sa srednjim prihodima sa slabijom mrežom socijalne zaštite, posebno u usporedbi s evropskim kolegama. Također je izrodio politički sistem skloniji kontroli onih koji imaju posebne interese i finansijera.

Ranije spomenuto nije nešto novo što se iznenada pojavilo Trumpovim dolaskom u Bijelu kuću. Iako je američki kapitalizam već dugo dopuštao nejednakost u prihodima, u posljednjih trideset godina došlo je i do povećanja nejednakosti u prilikama. Ovaj posljednji oblik je još razorniji – kada ljudi osjete da nikada nisu ni dobili priliku za natjecanje, a kamoli za uspjeh, postaju ogorčeni.

Uloga medija

Bremmer vjeruje da su tehnološka revolucija, kao i brzina i širenja društvenih medija, pridonijeli ubrzanju i produbljivanju tempa podjele kojoj svjedoči Amerika, posebno s pojavom društvenih mreža. No istinski remetilački element koji su uvele tehnološke kompanije jesu algoritmi koji su aktivno dizajnirani da privuku više prihoda od oglasa i pratilaca. To se često postiže promocijom ekstremističkog i obmanjujućeg sadržaja, a sve na štetu zdravog i informiranog građanstva.

Autor na kraju zaključuje da novoizabranog predsjednika Joea Bidena čekaju brojni izazovi kada preuzme dužnost. Iako bi suočavanje s pandemijom korona virusa moglo predstavljati najhitniji izazov, to nije i najteži izazov. Vakcine mogu zaustaviti pandemiju, ali ne postoji vakcina koja bi zaustavila naše političke podjele.

Izvor: Agencije

Povezane

Hiljadama policajaca na ulicama Washingtona pridružuje se više od 20.000 pripadnika Nacionalne garde koji trebaju osigurati mirnu tranziciju vlasti.

Published On 16 Jan 2021
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO