Cilj budućeg šefa CIA-e da se obnovom iznutra ojača svjetska uloga SAD-a

Budući šef CIA-e, William Burns, savršeno se uklapa u viđenje nove vlasti u Washingtonu da SAD najprije treba obnoviti, oporaviti ekonomski, socijalno i politički, demokratski da bi mogla povratiti vodeći upliv i ulogu u svijetu, ali nepoznanice oko suštine novog savezništva s Evropom još postoje, navodi novinska agencija Beta u analizi „Cilj budućeg šefa CIA-e da se obnovom iznutra ojača svjetska uloga SAD-a“ objavljena u četvrtak.

U analizi se agencija poziva na mišljenje političkih komentatora i medija koji očekuju “povratak povjerenja” i poboljšanje odnosa Washingtona i Evropske unije.

Burnsovi stavovi su jasni, poput uvjerenja da “u času kad se svjetski poredak urušava, SAD mora ponovo osmisliti i izgraditi svoju ulogu u svijetu”.

Ipak, kako navodi agencija, postavljaju se i pitanja da li, pored klimatskih promjena, demokratskih vrijednosti, digitalizacije, može doći i do bitnijeg sređivanja trgovinskih neslaganja ili razumijevanja nove vlade s one strane Atlantika, kao i za izgradnju evropskog strategijskog suvereniteta, jačanje evropske odbrane i za ključna ne uvijek podudarna viđenja vanjske politike, uključujući i Balkan.

Nije jasno zasad, kako se navodi i u analizi britanskog instituta Oxford analytica, hoće li neminovno snažno okretanje nove administracije SAD-a domaćim gorućim ekonomskim, socijalnim i pitanjima epidemije korona virusa, kao i krajnja podijeljenost američkog društva, uticati i na odnose s Evropom.

Obamini ljudi

Otud je na veliko zanimanje u EU naišao odabir ključnih ljudi, uključujući Bernsa za čelnika CIA-e, u timu novoizabranog američkog predsjednika Joea Bidena.

Prve ocjene su da i Berns pripada kadrovima iz doba američkog predsjednika Baracka Obame, kao i to da je on dugogodišnji, veoma iskusan visoki diplomata koji treba da prvenstveno ponovo izgradi veze CIA i Bijele kuće, teško poremećene tokom vlasti odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa, i da povrati saradnju s Kongresom, State Departmentom i Pentagonom.

Kako se navodi, „Berns je tanani znalac obavještajnog zanata” – bio je, pored ostalog, zamjenik šefa State Departmenta, sarađivao je svojevremeno tijesno sa šefom CIA-e Georgeom Tenetom, bio je američki ambasador u Moskvi i Jordanu, govori ruski, arapski i francuski.

Pritom su na umu analitičara i nedavni Bernsovi pogledi i strategijsko viđenje unutrašnjopolitičkih prilika u SAD-u i da je “opala američka uloga u svijetu”, dok “živimo u času koji po krhkosti i geopolitičkim i tehnološkim previranjima liči na doba uoči Prvog svjetskog rata koje je dovelo do dva globalna vojna sukoba dok državnici konačno nisu shvatili razmjere svih izazova”.

Kao i za budućeg šefa State Departmenta, Tonyija Blinkena, i nacionalnog savjetnika za sigurnost, Jakea Sallivena, i Bernsu je Kina glavni suparnik “čiji uspon ne možemo da zauzdamo”, a s Rusijom se mora ići na očuvanje sporazuma o nuklearnom naoružanju.

“Evropa je uhvaćena u kliješta između agresivne Kine, Rusije koja bi da povrati utjecaj, Amerike koja luta, i kvarova na evropskoj sopstvenoj političkoj mašini, u čemu je jako zabrinjavajući i Brexit”, rekao je Berns. Kako je naveo, “odnosi dvije strane Atlantika sve više tonu u glib: SAD gleda na Evropu tako što traži da učini više, a kaže manje, dok Evropa strahuje da će postati trava na kojoj se tuku slonovi velikih sila”.

Budući čelnik američke obavještajne službe predočava da “dok je trijumfalizam globalizacije daleko iza nas, društva se bore sa sve većim nejednakostima i merkantilističkim nagonima i kretanjima”.

“Demokratija je u uzmaku već više od decenije”, upozorio je Berns, “razumijevanje građana i vlasti je gadno zategnuto, međunarodne organizacije pucaju, paralisane prevelikom birokratijom, premalim ulaganjima i snažnim rivalstvom najmoćnijih sila”.

Berns naglašava da američka vanjska politika mora dobiti potporu od unutrašnje obnove – demokratske, ekonomske, društvene, i ukazuje na to da je “blagostanje američke srednje klase ranije bilo pokretačka snaga naše vanjske politike”.

“U Americi moramo podstaći privredni rast koji će smanjiti jaz u prihodima i zdravstvenoj zaštiti, od suštinske važnosti je da prvenstvo moraju imati potrebe američkih radnika u odnosu na profit korporacija. Vlasti moraju daleko više učiniti da trgovina i investicije odgovore tim zahtjevima”, zaključuje budući šef CIA, navodi Beta.