Nakon godine sankcija i atentata: Šta 2021. donosi za Iran

Iranci su s krajnjim nestrpljenjem dočekali 2021. godinu, u nadi da će možda doći kraj krizama koje su zahvatile njihovu zemlju tokom 2020. godine.

Bila je to godina koja je počela atentatom na generala Qassema Soleimanija, komandanta snaga Quds u sastavu Revolucionarne garde, u američkom zračnom napadu u blizini međunarodnog aerodroma Bagdad, a završila atentatom na istaknutog nuklearnog naučnika Mohsena Fakhrizadeha u blizini Irana.

Teheran je optužio Izrael da stoji iza ove operacije.

Nakon što je pandemija korona virusa povećala gubitke koje je iranska ekonomija konstantno bilježila tokom protekle godine zbog kontinuiranih američkih sankcija od 2018. godine, iranska javnost traži pomak u smislu poboljšanja životnih uvjeta, dok žive u strahu da će zemlja biti uvučena u bespotrebni rat.

U ovom izvještaju Al Jazeera istražuje mišljenja i analize istaknutih iranskih istraživača koji se bave glavnim političkim, vojnim, ekonomskim i socijalnim pitanjima.

Oni su sumirali svoja viđenja najvažnijih događaja koji se očekuju tokom 2021. godine u Iranu.

‘Nema povratka na staro preko noći’

Abbas Aslani, istraživač u Centru za bliskoistočne strateške studije, kaže kako “nećemo čuti ništa o povratku Irana za pregovarački stol, u skladu sa zapadnom vizijom, tokom 2021. godine, jer Iran nije napustio nuklearne pregovore.

“Washington je upropastio ono što je dogovoreno u okviru međunarodne šestorke, a Teheran će se pozabaviti pozivima za spas nuklearnog sporazuma na temelju ovog iskustva.“

“Kada su u pitanju međunarodni zahtjevi za proširenje nuklearnog sporazuma, Iran je donio konačnu odluku da ne pregovara o promjeni uvjeta sporazuma, svom raketnom programu i regionalnim pitanjima, ali je u potpunosti spreman sudjelovati u dijalogu usmjerenom na povratak Washingtona nuklearnom sporazumu i ukidanju sankcija koje je administracija [odlazećeg] predsjednika Donalda Trumpa nametnula Iranu. To je ono što očekujemo da će se dogoditi ove godine“, dodao je.

Povratak administracije Joea Bidena nuklearnom sporazumu neće se dogoditi preko noći, kaže on.

“Trebat će dosta vremena za to, a moglo bi potrajati i nekoliko mjeseci, nakon održavanja iranskih predsjedničkih izbora, zakazanih za 18. juni 2021. godine. Smatramo da rezultati tih izbora neće bitno utjecati na nuklearni sporazum, ali bi pobjeda konzervativne struje na izborima mogla dovesti do relativne eskalacije napetosti sa Zapadom“, dodaje Aslani.

‘Netanyahu i Trump nastavljaju kovati zavjere’

Hossein Kanani Moghadam, bivši vođa Revolucionarne garde i vojni analitičar, mišljenja je da bi “Iranci 2021. godinu mogli početi u sjeni ratne krize, koju će pokrenuti cionističko-američki bilateralni savez, predvođen izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i Trumpom“.

“Bliski istok vidimo kao regiju na rubu rata velikih razmjera, u kojem je Iran glavna meta, ali će na kraju uništiti sve pred sobom. Izrael intenzivno pokušava uključiti i sljedećeg američkog predsjednika u ratovanje s Iranom, kako bi spriječio povratak Washingtona nuklearnom sporazumu i spriječio svako moguće američko-iransko razumijevanje u narednom razdoblju“, kaže on.

Dvojac Netanyahu-Trump kuje zavjere punom parom, kako bi se izmislile nove krize i Iran uvukao u rat te kako bi se opravdalo protivljenje predsjednika Trumpa da preda vlast svom nasljedniku Bidenu, u skladu s američkim zakonom, stav je Moghadama.

“Teheran se priprema za takav rat, u kojem će učešće uzeti i saveznici Teherana. Očekujemo da će u tom ratu doći do oslobađanja Golanske visoravni od izraelske okupacije. Sljedeće sučeljavanje će se odvijati na nekoliko frontova, radi iscrpljivanja neprijateljske snage, ali ako se budu služili nekonvencionalnim oružjem, požalit će.”

“Očekujemo da će se nastaviti američki i izraelski napori za izvođenje diverzantskih operacija unutar zemlje i trvenja s iranskim vojnim snagama prisutnim u zaljevskim vodama“, tvrdi bivši lider Republikanske garde.

Nije isključena mogućnost izbijanja protesta

Majid Zouari, direktor Instituta za međunarodne odnose, predviđa da će se međunarodni pritisci na Iran nastaviti i tokom 2021. godine, ali sa slabijim intenzitetom u odnosu na ranije.

“Brojne sankcije koje je Trump uveo Teheranu neće se moći ukinuti u kratkom vremenskom razdoblju, a iranska ekonomija će i dalje trpjeti zbog posljedica sankcija, koje će u velikoj mjeri pridonijeti pogoršanju životne situacije. Širenje korupcije u iranskom administrativnom sistemu dolit će ulje na vatru u pogledu posljedica američkih sankcija. Očekujemo da će doći do izbijanja protesta, u kojima će se zahtijevati poboljšanje životnih uvjeta, jer građani ne mogu podnijeti porast troškova života i nezaposlenost uzrokovanu pandemijom korona virusa više nego što je to sada slučaj“, stav je Zouarija.

“Vjerujemo da će javnost izraziti frustraciju i očaj za poboljšanjem životne situacije kroz prigovore rezultatima izbora ili nekom drugom događaju koji bi mogao povrijediti njihove osjećaje. Ne očekujemo da će [Hassan] Rouhanijeva vlada poduzeti bilo kakav vidljiv korak da zaustavi nezadovoljstvo stanovništva do isteka mandata. S druge strane, sljedeća vlada će nastojati ublažiti posljedice stranih pritisaka, zbog čega postoji vjerovatnoća da će više sarađivati sa sljedećom američkom administracijom po pitanju deeskalacije u nuklearnom pitanju“, kaže on.

‘Neizbježan uspon iranske ekonomije’

Saeed Laylaz, profesor ekonomije na Univerzitetu Beheshti, kaže da je “možda glavna stvar koju očekujemo u 2021. godini ponovno oživljavanje iranske ekonomije i nastavak tempa razvoja koji je zaustavljen neposredno nakon izbijanja korona virusa“.

“Uspon nacionalne ekonomije je neizbježan i nema nikakve veze s američkom politikom prema Iranu. Pored toga, svjedočit ćemo porastu iranskog izvoza u inostranstvo, posebno nenaftne robe. Svjedočit ćemo povratku stranih ulaganja na iransko tržište tokom 2021. godine, nakon što se američka administracija vrati nuklearnom sporazumu i ukine dio sankcija izrečenih mnogim iranskim sektorima. Do povratka stranih kompanija moglo bi doći prije bilo kakvog eventualnog razumijevanja između Washingtona i Teherana“, njegov je stav.

Vrijednost iranske valute će se poboljšati u odnosu na američki dolar, a Teheranska berza će izaći iz recesije koju je doživjela tokom 2020. godine, govori Laylaz.

“Očekujemo da će se u 2021. godini smanjiti nesuglasice između Teherana i Washingtona i da će doći do ukidanja sankcija na iranski izvoz nafte, posebno u svjetlu razgovora o mogućem povratku sljedeće američke administracije nuklearnom sporazumu. Međutim, ako se spor nastavi, Teheran će pronaći alternativna rješenja za prodaju svoje nafte i zaobići američke sankcije, kao što se dogodilo u proteklom razdoblju“, dodaje Laylaz.