Bidenov plan: Suzbijanje antimuslimanske retorike
Piše: Mohamed Elmenshawy, Washington
Demokratski kandidat na predsjedničkim izborima Joe Biden otkrio je plan o partnerstvu s arapskom zajednicom u Sjedinjenim Američkim Državama, koji sadrži korake i politike za koje se bivši potpredsjednik obavezao da će ih poduzeti ako pobijedi na predsjedničkim izborima.
Biden je izrazio uvjerenje da je “doprinos Amerikanaca arapskog porijekla neophodan da bi se podržalo tkivo američke nacije. Kao predsjednik ću se borit protiv netolerancije unutar zemlje i širom svijeta, te stajati uz milione Amerikanaca arapskog porijekla koji svakodnevno pomažu u jačanju Amerike.”
Bidenov plan odražava opći trend Demokratske stranke u približavanju rasnim, etničkim i vjerskim manjinama, kojima Republikanska stranka ne izražava dobrodošlicu, posebno pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa.
Detalji plana
Bidenov plan sadrži obećanja o odlukama koje se bivši potpredsjednik obavezao donijeti ako osvoji mjesto predsjednika, a među najistaknutijim značajkama su:
– Suzbijanje antiarapske i antimuslimanske retorike, uz zamjenu sadašnje formulacije antiterorističkog programa, kako bi obuhvatila i fokusiranje na ekstremne desničarske skupine poput onih koje vjeruju u prevlast bijele rase.
– Opozvati odluku koju je Trump donio na početku svog mandata o zabrani ulaska građanima iz nekoliko zemalja sa većinskim arapskim i muslimanskim stanovništvom.
– Saudijskoj vladi ne treba neupitno povjerenje, što ih je navelo da naprave katastrofalan niz političkih poteza, uključujući trenutni rat u Jemenu, ubistvo Jamala Khashoggija i represivnu kampanju protiv opozicije u zemlji, uključujući i obrušavanje na aktiviste.
Sigurnost Izraela
S druge strane, politički program Demokratske stranke ne uključuje preinaku odluke o priznanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela i prebacivanju američke ambasade u njega.
Demokrati su se obvezali obnoviti diplomatske odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Palestinaca, pod uvjetom da se, također, vrati pomoć palestinskom narodu na Zapadnoj obali i u Gazi u skladu sa američkim zakonom, kako je navedeno u programu.
Istovremeno, program se obavezao suprotstaviti svakom naporu na oduzimanju legitimiteta Izraela, istovremeno jamčeći građanima ustavno pravo na slobodu izražavanja.
Kamala Harris, kandidatkinja za potpredsjednicu Demokratske stranke, potvrdila je na sastanku židovskih financijera Bidenove kampanje da Bidenova administracija neće nametati uvjete za američku pomoć Izraelu unatoč pritiscima progresivne struje u Demokratskoj stranci da se odobravanje vojne pomoći u iznosu od 3,8 milijardi dolara uvjetuje time da Izrael ne provede aneksiju dijelova Zapadne obale, na što se obavezao izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
“Biden je pojasnio da neće dovoditi u vezu vojnu pomoć s bilo kojom političkom odlukom koju je Izrael donio… Obećavam vam da će administracija Biden-Harris podržati našu nesalomljivu posvećenost izraelskoj sigurnosti i garantirati da Izrael zadrži svoju kvalitativnu vojnu prednost”, rekla je Harris.
Važnost arapskih glasova
Maya Berry, izvršna direktorica Arapsko-američkog instituta, istaknula je da broj Arapa s američkim državljanstvom iznosi 3,7 miliona.
Arapska zajednica je rasprostranjena po raznim američkim državama, iako je najviše koncentrirana u nekoliko država, među kojima su demokratske države poput New Yorka i Kalifornije, i republičke države poput Teksasa.
Najvažnije države u pogledu prostorne raspoređenosti arapskog izbornog tijela su swing države Michigan i Ohio.
Trump je 2016. godine odnio pobjedu u obje ove države, porazivši svoju suparnicu Hillary Clinton u Michiganu s uskom razlikom od 0,02 posto, odnosno manje od 11 hiljada glasova.
Prema istraživanju Arapsko-američkog instituta, 52 posto Amerikanaca arapskog porijekla glasalo je za Demokratsku stranku, 22 posto je glasalo za Republikance, a 26 posto je ostalo među neopredijeljenim i ne glasaju ni za jednu od dvije glavne stranke i njihove kandidate.
Arapska zajednica nema jedinstven stav o predsjedničkim izborima. Postoji skupina čiji glas ovisi o odnosu neke administracije prema zemlji iz koje vode porijeklo, kao u slučaju Egipćana koji podržavaju režim egipatskog predsjednika Abdel Fattaha al-Sisija. Oni u predsjedniku Trumpu vide snažnu potporu vladajućem režimu u Egiptu.
Postoji i skupina religioznih Arapa (kršćana i muslimana) koji ne glasaju za kandidata koji podržava homoseksualna prava ili promiče pobačaj. Što se tiče posljednje kategorije, oni glasaju na temelju toga kakav kandidat ima stav o palestinskom pitanju.
Izborna obećanja ili realni plan djelovanja?
James Zogby, osnivač i predsjednik Arapsko-američkog instituta, Bidenov plan djelovanja vidi kao povijesni razvoj događaja.
Zogby je na Twitteru pohvalio Bidenov plan riječima: “Odbija nas isključiti ili ušutkati, zatvara praznine u rasnom profiliranju, odbacuje Trumpovu metodu borbe protiv nasilnog ekstremizma, štiti naše ustavno pravo na izražavanje mišljenja i odbranu Palestinaca, što je snažan poziv na slobodu i demokratiju za Palestince.”
Dodao je: “Biden će štititi ustavno pravo naših građana na slobodu govora… Također ne podržava napore da se kriminalizira sloboda izražavanja u izlaganju onoga što Izrael radi. Zbog toga se i protivi izraelskoj odluci da se blokira ulazak američkim zakonodavcima koji preferiraju bojkot Izraela.”
“Arapski Amerikanci desetljećima rade na izgradnji organizirane političke uloge”, rekla je Maya Berry, direktorica Arapsko-američkog instituta, u tvitu. “Sa svakom godinom, svakom kampanjom, svakim izborima dolazi do napretka. Ovo je važan razvoj dešavanja za arapsku zajednicu u Americi.”
Povijesni presedan
Prije nekoliko sedmica Biden je napravio povijesni presedan kao prvi predsjednički kandidat u američkoj povijesti koji je razgovarao sa skupom američkih muslimana prije predsjedničkih izbora. Nijedan predsjednički kandidat – bilo iz Republikanske ili Demokratske stranke – nikada nije razgovarao s njima u ovako uznapredovaloj fazi kampanje.
Biden smatra da su muslimani bili izloženi zlostavljanju i rasizmu unatoč doprinosu američkom društvu. Dodao je da će ukinuti zabranu putovanja koju je Trumpova administracija nametnula muslimanima još u prvim danima stupanja na vlast, rekavši: “Ako dobijem čast da budem predsjednik, prvog dana ću ukinuti zabranu nametnutu muslimanima.”
To se desilo kada je Bidena ugostila organizacija Emgage Action, koja djeluje na polju političkih prava muslimana u Sjedinjenim Američkim Državama, u virtualnom programu na internetu pod naslovom “Milion muslimanskih glasova”, u kojem je sudjelovalo više od tri hiljade američkih muslimana.
Wael Alzayat, predsjednik organizacije Emgage Action, za Al Jazeeru je izjavio da su napori njegove organizacije “usredotočeni na registraciju što većeg broja muslimanskih glasača u swing državama poput Michigana i Floride, kao i na usku saradnju s Bidenovim kampanjom radi zastupanja muslimana u svojoj administraciji ako dođe na vlast”.
Izvor: Al Jazeera